1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?

Imovinski odnosi bračnih drugova uređeni su pravom mjerodavnim za njihove osobne odnose. Osobni odnosi bračnih drugova uređeni su pravom njihove države državljastva, a ako imaju različito državljanstvo, pravom države njihovog zajedničkog uobičajenog boravišta; ako ni to nije moguće, pravom države s kojom su oba bračnoga druga u najbližem odnosu odredbom Zakona o međunarodnom privatnom pravu (članak 79 Zakona o međunarodnom privatnom pravu (CPIL).

1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?

Bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo kako bi uredili svoje imovinske odnose ako je ono dopušteno pravom pobliže navedenim u odredbi 1.1. (članak 79 CPIL). Bugarsko pravo dopušta takav izbor prava. Sporazum o izboru prava mora se napraviti u pisanom obliku, datirati i potpisati od strane (budućih) bračnih drugova. Njegova valjanost se ravna prema odabranom pravu (članak 80 CPIL).

2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Zakonski bračnoimovinski režim:
Izostankom ugovora između bračnih drugova u kojem oni biraju drugi režim, mjerodavan je zakonski bračnoimovinski režim u skladu s propisanim odredbama Obiteljskoga zakona (članak 18 stavak 2 FC). Članak 21 i sljedeći članci Obiteljskoga zakona propisuju zakonski bračnoimovinski režim. Imovina stečena tijekom braka kao rezultat zajedničkih doprinosa bračnih drugova pripada zajednički oboma bračnim drugovima (dio su zajedničke imovine) neovisno u čije ime su je stekli. Zajednička imovina ne uključuje imovinu stečenu prije braka, imovinu stečenu nasljedstvom ili donacijom tijekom braka.

Pokretna imovina stečena od strane bračnih drugova tijekom braka koja služi za njegovu/njezinu osobnu uporabu, profesiju ili zanat, je njegova/njezina osobna imovina. Pokretna imovina stečena tijekom braka od strane bračnoga druga koji je trgovac pojedinac je također dio njegove/njezine osobne imovine. Imovina stečena tijekom braka isključivo sredstvima osobne imovine je također osobna (članak 22 i 23 FC).

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Ne.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Bračni drugovi ne moraju utvrditi popis imovine.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Oba bračna druga imaju pravo upravljati zajednicom imovine. Radnje koje se odnose na upravljanje zajednicom imovine može poduzimati svaki od bračnih drugova (članak 24 stavak 1 FC).

Dok brak traje ni jedan od bračnih drugova ne može sam raspolagati svojim dijelom zajednceimovine koju bi on/ona primio po prestanku zajednice imovine. Raspolaganje imovinom koja pripada zajednici imovine zajednički određuju oba bračna druga (članak 24 stavak 3 FC).

Raspolaganje zajedničkim nekretninama od strane samo jednog bračnog druga je pobojno. Drugi bračni drug može podnijeti zahtjev unutar šest mjeseci s datumom kojim mu je to raspolaganje poznato, ali ne kasnije od tri godine od događaja (članak 24 stavak 4 FC).

U slučaju raspolaganja zajedničkom pokretnom imovinom od strane jednog bračnog druga za naknadu bez pristanka drugoga bračnoga druga ugovor obvezuje drugoga bračnoga druga ako treća strana nije znala da ne postoji suglasnost drugoga bračnoga druga. U slučaju raspolaganja zajedničkom pokretnom imovinom bez naknade ili ako raspolaganje iziskuje pisanu suglasnost i legalizaciju potpisa kod javnog bilježnika, primjenjuje se Obiteljski zakon (vidi gore) (članak 24 stavak 5 FC).

Čak i ako je bračni drug jedini vlasnik obiteljskoga doma, on/ona ne može njime raspolagati bez pristanka drugoga bračnoga druga ako bračni drugovi nemaju drugi dom. Ukoliko nema suglasnosti, raspolaganje njime će se obaviti uz dozvolu kotarskoga-općinskog suca ako se utvrdi da to nije štetno za maloljetnu djecu i za obitelj članak (članak 26 FC).

Svaki od bračnih drugova može sklopiti ugovor o raspolaganju njihovom osobnom imovinom prema trećim stranama ili s bračnim drugom (članak 25 FC).

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Kao što je već spomenuto, u slučaju raspolaganja zajedničkim pokretninama za naknadu bez suglasnosti drugoga bračnoga druga, ugovor obvezuje drugogabračnoga druga ako treća strana nije znala ili razumno nije mogla znati da nema suglasnosti drugoga bračnoga druga. Dugovi jednoga bračnoga druga nastali radi zadovoljenja potreba obitelji su zajednički dugovi za koje su odgovorna oba bračna druga (članak 32 FC).

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Izdaci potrebni za zadovoljenje potreba njihove obitelji snosit će oba bračna druga. Oni su zajednički odgovorni za zaduženja napravljena radi zadovoljenja potreba njihove obitelji (članak 32 FC). Bračni drugovi odgovaraju za svoja osobna zaduženja svojom osobnom imovinom i svojim udjelom u zajednici imovine.

3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?

Bračni drugovi mogu mijenjati svoje imovinske odnose zaključivanjem bračnoga ugovora (članak 37 FC). Bračni ugovor isključivo sadrži odredbe o imovinskim odnosima bračnih drugova. Između ostaloga, bračni drugovi mogu odrediti koja će imovina biti dio zajednice imovine i tko će imati pravo njome raspolagati. Bračni drugovi mogu također naznačiti odvojenu imovinu. Prema režimu odvojene imovine ona imovina koju svaki bračni drug stekne tijekom braka je dio njegove/njezine osobne imovine (članak 33 FC). Nema zajedničke imovine, nego samo osobna imovina oba bračna druga.

Na pitanja koja nisu uređena ugovorom primjenjivat će se odredbe zakonskoga bračnoimovinskga režima zajednice imovine (članak 38 FC).

3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?

Bračni ugovor strane moraju sastaviti u pisanom obliku, osobno ga potpisati i ovjeriti potpis i sadržaj istoga (članak 39 stavak 1 FC).

Kada su utvrđena imovinska prava nad nekretninama ili kad su prenesena bračnim ugovorom, nadležan je javni bilježnik u području na kojem se ta nekretnina nalazi (članak 39 stavak 2 FC).

3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?

Bračni ugovor strane mogu potpisati i tijekom braka (članak 37 stavak 3 FC). Ako je zaključen prije braka, on stupa na snagu datumom zaključenja braka. Ako je ugovor napravljen tijekom braka, stupit će na snagu na dan njegova zaključenja ili neki drugi dan u njemu naveden (članak 40 stavak 1 FC).

3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?

Bračni se ugovor može i dopuniti. Oblik u kojemu se može dopuniti je onaj isti u kojemu je ugovor zaključen (članak 41 stavak 1 FC).

Bračnoimovinski režim se mora upisati u registar.

4.1. Postoje li u vašoj državi registri bračne stečevine? Gdje?

Postoji Središnji elektronički registar pri Agenciji za vođenje registara (članak 19 FC).

4.2. Koje je dokumente potrebno upisati u registar? Koji podaci ulaze u Registar?

Bračni ugovori i mjerodavni bračnoimovinski režim se moraju upisati u Registar.

4.3. Tko i na koji način može pristupiti informacijama iz Registra?

Ovaj Registar je javan. Za izvatke i potvrde iz ovog Registra naplaćuju se naknade prema tarifama koje je usvojilo Vijeće ministara (članak 19 stavak 4 FC).

4.4. Koji su pravni učinci registracije (valjanost, mogućnost prigovora)?

U odnosu na treće strane zakonski režim zajednice imovine primjenjivat će se ako nije upisan ni jedan drugi režim (članak 20 FC).

Prestanak braka ima za posljedicu razdruživanje bračnoimovinskoga režima (članak 27 FC) i diobu zajednice imovine.

5.1. Kako se dijeli imovina (stvarno pravo)?

Dijelovi bračnih drugova u zajednici imovine su jednaki (članak 28 FC). Međutim, sud može odrediti da veći dio zajednice imovine ide bračnom drugu kojemu je dodijeljeno skrbništvo nad malodobnom djecom ako to stvara posebne poteškoće njemu/njoj. Osim svog dijela taj bračni drug dobiva pokretnine namijenjene podizanju i obrazovanju djece (članak 29 stavak 1 i 2 FC). U slučaju rastave sud može odrediti i veći dio ako je doprinos stjecanju imovine jednog bračnog druga značajno veći od doprinosa drugog bračnoga druga (članak 29 stavak 3 FC).

Nakon rastave svaki bračni drug ima pravo na dio vrijednosti imovine za obavljanje profesionalne djelatnosti ili zanata i na nenaplaćena potraživanja drugoga bračnoga druga koja su nastala tijekom njihova braka ako su značajne vrijednosti ako je on/ona pridonio njihovom stjecanju bilo svojim radom, financijskim sredstvima, skrbi za djecu ili radom u kućanstvu. Ovaj zahtjev moguće je podnijeti i prije rastave pod uvjetom da ponašanje bračnog druga koji je stekao imovinu ugrožava interese drugog bračnoga druga i njihove djece (članak 30 FC).

Odredba Obiteljskog zakona (članak 31 FC) navodi da se zahtjevi (članak 29 stavak 3 i članak 30) mogu podnijeti unutar jedne godine od prekida braka; zahtjevi koji spadaju pod članak 29, stavke 1 i 2 mogu se podnijeti unutar jedne godine od stupanja na snagu sudske odluke o skrbništvu nad djecom.

Režim odvojene imovine:
Imovina koju su stekli bračni drugovi tijekom braka je njihova osobna imovina (članak 33 stavak 1 FC).

Nakon prekida braka svaki bračni drug može tražiti dio vrijednosti imovine koji je bračni drug stekao tijekom njihova braka do mjere u kojoj je onaj prvi pridonio svojim radom, financijskim sredstvima, skrbi za djecu, radom u kućanstvu ili na drugi način (članak 33 stavak 2 FC).

Ugovorni aranžmani:
Bračnim ugovorom se bračni drugovi mogu dogovoriti o diobu njihove imovine u slučaju rastave (članak 38 FC).

5.2. Tko odgovara za postojeće dugove nakon razvoda/odvajanja?

Odredba Obiteljskog zakona (članak 38 FC) navodi da bračni drugovi mogu bračnim ugovorom urediti njihovu odgovornost za izdatke i obveze nastale tijekom braka. U slučaju da bračni drugovi nisu zaključili bračni ugovor da dogovore svoju odgovornost, primijenit će se odredba Obiteljskog zakona (članak 36 stavak 2): bračni drugovi snose zajedničku odgovornost za obveze nastale zbog tekućih potreba njihove obitelji. Nakon prekida braka rastavom bračni drugovi ostaju zajedno odgovorni za postojeće obveze nastale tijekom njihova braka kao uobičajeni zajednički dužnici, dok nisu više zajedno odgovorni kao bračni drugovi.

5.3. Ima li jedan bračni drug pravo zahtijevati naknadu razlike?

Obiteljski zakon uređuje slučajeve u kojima bračni drug ima pravo dobiti veći dio zajednice imovine (vidi 5.1.).

U slučaju smrti jednoga bračnoga druga brak prestaje, a ako je njihova zajednica imovine bila mjerodavnni režim, zajednica imovine podijelit će se prema načelima opisanim pod 5.1. Nadživjeli bračni drug dobiva njegov/njezin dio budući da drugi dio zajednice imovine ide u ostavinsku masu iza ostavitelja, koja se dijeli sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju. Prema tom Zakonu nadživjeli bračni drug nasljeđuje dio jednak dijelu koji dobiva svako dijete. Ako je dijete ostavitelja već preminulo ili nedostojno nasljeđivanja, njihovi nasljednici imaju ih pravo naslijediti sukladno odredbama Zakona o nasjeđivanju (članak 10 Zakona o nasljeđivanju).

Kada bračni drug naslijedi zajedno s nasljednicima prednik i s braćom i sestrama ostavitelja ili njihovim nasljednicima, on/ona će naslijediti pola ostavinske mase ako je ona otvorena prije napunjenih 10 godina braka, inače dobiva dvije trećine nasljedstva. Kada bračni drug naslijedi zajedno s nasljednicima prednika i s braćom i sestrama ostavitelja ili njihovih nasljednika, on/ona će naslijediti jednu trećinu nasljedstva u prvom slučaju (prije napunjenih 10 godina braka) i jednu polovinu u drugome slučaju. Ako nema ostalih nasljednika, bračni drug nasljeđuje sveukupnu imovinu (članak 9 Zakonao nasljeđivanju).

Ne.

Samo će građanski brak, zaključen u obliku propisanom Obiteljskim zakonom, imati vlasničke učinke koje zakon predviđa za brak.

Bračna pitanja spadaju u nadležnost bugarskih sudova ako je jedan od bračnih drugova državljanin Bugarske ili ako ima uobičajeno boravište u Bugarskoj.Prema istoj odredbi (članak 7 CPIL) bugarski sudovi imaju nadležnost u stvarima osobnih I imovinskih odnosa između bračnih drugova.

Nadležni regionalni sud je sud u području u kojem tuženik ima svoje uobičajeno boravište sukladno Zakonu o građanskom postupku (članak 105 Zakona o parničnom postupku CCP).