1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?

Prema Zakonu o Međunarodnom privatnom pravu (Private International Law Act} ako bračni drugovi nisu odabrali pravo, onda će se mjerodavno pravo koje se primjenjuje na opće pravne posljedice braka u vrijeme kad su bračni drugovi stupili u brak primjenjivati i na njihove imovinske odnose. Opće pravne posljedice se određuju prema pravu države u kojoj bračni drugovi imaju zajedničko mjesto prebivališta. Ako zajedničko mjesto prebivališta ne postoji, primjenjuje se pravo zajedničkog državljanstva. Ako bračni drugovi prebivaju u različitim državama i imaju različita državljanstva, opće pravne posljedice njihova braka određuju se na temelju prava države njihovog posljednjeg zajedničkog prebivališta ukoliko jedan od bračnih drugova još uvijek prebiva u toj državi. Ako nije moguće odrediti koje je je mjerodavno pravo na temelju gore spomenutih osnova, bit će mjerodavno pravo države s kojom su bračni drugovi inače najbliže povezani.

Različita pravila koja proizlaze iz međunarodnih sporazuma (sporazumi o pravnoj pomoći) primjenjuju se u slučaju da su bračni drugovi ili jedan od bračnih drugova državljani Latvije, Litve, Poljske, Rusije ili Ukrajine ili ako bračni drugovi prebivaju u tim državama.

1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?

Prema Zakonu o međunarodnom privatnom pravu bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo za svoje imovinske odnose. Oni mogu odabrati ili pravo države prebivališta jednoga od bračnih drugova ili prava države državljanstva jednoga od bračnih drugova u vrijeme biranja prava.

2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Kada sklapaju brak, bračni drugovi su obvezni odabrati režim bračne imovine. Mogu odabrati između režima zajednice imovine, režima zajedničkih obračunatih dobitaka ili režima odvojene imovine.

Ako bračni drugovi nisu odabrali bračnoimovinski režim pri stupanju u brak ili zaključenjem ugovora o bračnoj imovini, pretpostavlja se da je mjerodavan zakonski bračnoimovinski režim. Prema tom režimu imovina stečena tijekom njihova braka smatra se zajedničkom imovinom bračnih drugova.

U režimu zajednice imovine sljedeće se smatra odvojenom imovinom:

• osobne stvari (primjerice odjeća)
• imovina koju je svaki od bračnih drugova posjedovao prije braka
• imovina stečena tijekom braka raspolaganjem bez naplate, uključujući poklon ili dar nasljeđivanjem
• imovina stečena na temelju prava koje pripada odvojenoj imovini ili u zamjenu za odvojenu imovinu.

Dioba zajednice imovine je moguća samo ako je prestao režim zajedničke imovine (bilo smrću jednog od bračnih drugova, rastavom ili zaključivanjem bračnog ugovora uspostavljanjem drugačijeg režima imovine).

U režimu zajednički obračunatim dobicima i režimu odvojene imovine ne postoji zajednička imovina bračnih drugova.

Estonski Obiteljski zakon (Estonian Family Law Act)

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

U režimu zajednice imovine smatrat će se da je vlasništvo uključeno u zajedničku imovinu bračnih drugova sve dok se ne dokaže drukčije.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Popis imovine ne smije se uspostaviti u režimima zajednice imovine i odvojene imovine, ali treba se uspostaviti u režimu zajedničkih obračunatih dobitaka (vidi 5.3.).

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

U bračnoimovinskom režimu zajednice nerealiziranih kapitalnih dobitaka, nakon prestanka režima bračni drugovi svoja prava i obveze povezane s njihovom zajedničkom imovinom ostvaruju zajedno ili uz suglasnost drugoga bračnoga druga. Za transakcije koje se odnose na pokretnu imovinu ili na pravo koje pripada zajedničkoj imovini bračnih drugova pristanak drugoga bračnoga druga se pretpostavlja (suglasnost se ne pretpostavlja za pravne poslove vezane s nekretninama). Bračni drug se može upustiti u transakcije sa zajedničkom imovinom radi zadovoljenja svakodnevnih potreba obitelji i bez pristanka drugoga bračnoga druga.

Transakcija vezana sa zajedničkim nekretninama izvedena bez suglasnosti drugoga bračnoga druga je ništetna.

Bračni drugovi samostalno upravljaju svojom odvojenom imovinom i za svoj vlastiti račun te suglasnost drugoga bračnoga druga nije potrebna. Bračni drug čiji stan je odvojena imovina bračnih drugova, a koristi se za smještaj njihove obitelji ili ga koristi bračni drug koji nije njegov vlasnik i dodijeli ga na korištenje trećoj strani ili prekine pravni temelj na kojem se zasniva njegova uporaba uz suglasnost drugoga bračnoga druga pod uvjetom da je vlasništvo stana stečeno nakon 1.1. 2015. Pravna radnja bez suglasnosti drugoga bračnoga druga je ništetna. To se ne primjenjuje na stanove stečene prije 1.1. 2015.

U režimu zajednice nerealiziranih kapitalnih dobitaka imovina koja pripada bračnome druguje njegova/njezina imovina, kojom samo bračni drug koji joj je vlasnik može samostalno raspolagati (bez suglasnosti drugoga bračnoga druga) neovisno o tome je li imovina stečena prije ili tijekom njihova braka. Međutim, za ulaženje u transakcije vezane uz stan koji se koristi za smještaj njihove obitelji ili ga koristi bračni drug koji nije njegov vlasnik, potrebna je suglasnost potonjega. Ako se takva transakcija zaključuje bez suglasnosti bračnih drugova koji nije vlasnik, ona je ništetna i drugi bračni drug ima pravo podnijeti odštetni zahtjev koji proizlazi iz nevaljanosti njezinim raspolaganjem naspram treće strane.

Svaki bračni drug upravlja svojom odvojenom imovinom samostalno za svoj račun.

U režimu odvojene imovine u odnosu na njihove imovinske odnose bračni drugovi se tretiraju kao da nisu u braku, a svaki bračni drug upravlja i raspolaže svojom imovinom samostalno za svoj račun.

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Neovisno o tome koji je bračnoimovinski režim odabran bračni drugovi solidarno snose obveze iz transakcija koje je zaključio jedan bračni drug za vođenje njihovog zajedničkog kućanstva, u interesu njihove djece ili da pokriju ostale redovne potrebe njihove obitelji (primjerice, ako jedan bračni drug uzme zajam u interesu njihove obitelji, onda je drugi bračni drug solidarno odgovoran). Iznos transakcije ne smije prelaziti razmjernu razinu životnog standarda bračnih drugova.

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Neovisno o tome koji je bračnoimovinski režim odabran bračni drug je odgovoran za obveze koje je napravio drugi bračni drug samo dok ovaj bračni drug može zastupati ili obvezati drugoga bračnoga druga njegovom/njezinom činidbom.

U režimu zajednice imovne bračni drugovi su u potpunosti odgovorni prema trećim stranama njihovom odvojenom i zajedničkom imovinom za sljedeće:

• obveze koje je napravio bilo koji od bračnih drugova radi zadovoljenja potreba njihove obitelji
• ispunjavanje solidarnih obveza koje je preuzeo drugi bračni drug
• obveze kod kojih se bračni drug usuglasio s trećim stranama da će biti odgovoran i njihovom odvojenom i zajedničkom imovinom (potrebna je suglasnost drugoga bračnih drugova).

U slučaju drugih obveza svaki bračni drug je odgovoran svojom odvojenom imovinom i jednom polovinom zajedničke imovine (odnosno njegovim/njezinim dijelom). Vjerovnik može zahtijevati podjelu zajedničke imovine ako je dokazano da odvojena imovina dužnikova bračnih drugova nije dostatna za naplatu njihovih obveza.

3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?

Bračnoimovinski režimi zajedničkog vlasništva, zajednica nerealiziranih kapitalnih dobitaka i odvojena imovina bračnih drugova mogu se promijeniti neograničeni broj puta tijekom njihova braka zaključivanjem ugovora o bračnoj imovini.

Unatoč režimu bračne imovine ugovorom o bračnoj imovini bračni drugovi mogu:

• prekinuti režim bračne imovine odabran nakon braka ili ugovorom o bračnoj imovini
• odabrati drugi režim imovine propisan zakonom
• napraviti izmjene u odabranom režimu imovine u slučajevima propisanim zakonom
• pobliže naznačiti pravo mjerodavno za imovinske odnose bračnih drugova koji prebivaju u različitim državama ili imaju različito državljanstvo. 

U slučaju režima zajednice imovine u ugovoru o bračnoj imovini može se navesti sljedeće:

• da se ograničenja nametnuta zakonodavstvom za transakcije koje se odnose na njihov obiteljski stan ili stan koji odvojeno koristi jedan bračni drug ne primjenjuju (vidi 2.4.)
• da se pojedinačna imovina ili određene vrste imovine mogu deklarirati kao zajednička imovina ili odvojena imovina
• da se pravo upravljanja zajedničkom imovinom može povjeriti jednome bračnome drugu a takvo se pravo može ograničiti uvjetima dogovorenim u njihovom ugovoru
• može se naznačiti da nije potrebna suglasnost bračnih drugova za transakcije izvršene u samostalnoj djelatnosti drugog bračnih drugova.

U slučaju režima zajednički obračunatih dobitaka u bračnom ugovoru o bračnoj imovini može se naznačiti sljedeće:

• da se ne primjenjuju ograničenja koja se mogu nametnuti zakonodavstvom za transakcije koje se odnose na njihov obiteljski stan ili na stan koji odvojeno koristi jedan bračni drug (vidi 2.4.)
• da se opseg i izračun fiksne dugoročne imovine određuje drukčije nego što je predviđeno zakonom (vidi 5.3.).

3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?

Bračni drugovi sklapaju ugovor o bračnoj imovini osobno i moraju ga sastaviti i ovjeriti kod javnoga bilježnika.

3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?

Ugovor o bračnoj imovini može se zaključiti ili prije braka ili tijekom braka (u potonjemu slučaju on stupa na snagu po njegovu sklapanju). Ako je zaključen prije braka, ugovor stupa na snagu danom proglašenja braka.

3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?

Bračni drugovi su slobodni izmijeniti ugovor o bračnoj imovini (vidi 3.1.).

3.5. Može li bračni ugovor, koji je sklopljen tijekom braka, imati retroaktivni učinak prema nacionalnom pravu u vašoj zemlji?

Po estonskom pravu, bračni drugovi mogu u ugovoru o bračnoj imovini predvidjeti njegov retroaktivni učinak, ali takav ugovor bi bio važeći samo između njih i ne bi imao učinka na treće strane.

Ako po zaključenju braka bračni drugovi odaberu ili režim zajedničkog obračuna dobitaka ili režim odvojene imovine, onda službenik matice rođenih, umrlih i brakova ili javni bilježnik koji zaključuje njihov brak šalje obavijest Registru bračne imovine radi relevantnog upisa u taj registar.

Ako izgledni bračni drugovi ne odaberu imovinski odnos kod prijave braka i ne sklope ugovor o bračnoj imovini, odredbe koje se odnose na zajedničku imovinu primjenjuju se na njihove imovinske odnose sa zaključenjem braka i ne unose se u Registar bračne imovine.

Ako bračni drugovi zaključe bračni ugovor, onda se detalji tog ugovora unose u Registar bračne imovine na zahtjev najmanje jednog od bračnih drugova na temelju zahtjeva koji je ovjerio javni bilježnik.

Ako režim zajednice imovine ili režim zajednice obračunatih dobitaka ukine sud, onda taj sud šalje presliku sudske odluke Javnobilježničkoj komori radi upisa u Registar bračne imovine.

4.1. Postoje li u vašoj državi registri bračne stečevine? Gdje?

Republika Estonija ima jedan registar bračne imovine, koji vodi Javnobilježnička komora

(Zakon Republike Estonije o upisniku bračne stečevine)

4.2. Koje je dokumente potrebno upisati u registar? Koji podaci ulaze u Registar?

U registarskoj kartici je navedeno sljedeće: osobni podaci bračnih drugova, režim bračne imovine, dopune o imovinskim pravima bračnih drugova, primjeni estonskog ili inozemnog prava na vlasnička prava bračnih drugova i podaci o ugovoru o bračnoj imovini.

Dokumenti koji predstavljaju osnove za unošenje podataka čuvaju se u registarskom spisu (bračni ugovor, sudske odluke, zahtjevi za unošenje podataka, itd.).

4.3. Tko i na koji način može pristupiti informacijama iz Registra?

Svi mogu pristupiti informacijama upisanim u registarsku karticu o bračnoj imovini i dobiti njihov ispis. Registarskim spisima može se pristupiti i dobiti ispis dokumenata sadržanim u njima ako za to postoji pravni interes.

Pravni interes bračnih drugova, javnih bilježnika, javnih ovršitelja, stečajnih povjerenika, sudova i tijela vlasti koja imaju ovlasti nadzora se predmnijeva.

Podacima sadržanim u Registru bračne imovine može se pristupiti u javnobilježničkim uredima i na relevantnim mrežnim stranicama. Javnobilježnička nagrada se plaća u skladu sa Zakonom o javnobilježničkim nagradama nakon pristupanja informacijama sadržanim u Registru bračnih ugovora u javnobilježničkom uredu.

4.4. Koji su pravni učinci registracije (valjanost, mogućnost prigovora)?

Ako bračni drugovi naprave dopune svog režima zajedničke imovine ili ako prekinu ili dopune svoj režim bračne imovine (vidi 3.1.), onda to ima pravni učinak u odnosu na treće strane samo ako su promjene unesene u Registar bračne imovine ili ako je treća strana bila svjesna postojanja ugovora o bračnoj imovini.

4.5. Može li se bračni ugovor koji je sklopljen u stranoj državi prema stranom pravu registrirati u vašoj zemlji? Ako da, pod kojim uvjetima ili formalnostima?

Da, bračni ugovor zaključen u inostranoj državi može se registrirati u estonskom registru bračne imovine. Kako bi se načinio unos u registar bračne imovine na temelju ugovora o bračnoj imovini sklopljenog u inozemstvu, bračni drugovi podnose ili pisani zahtjev ili digitalno potpisani zahtjev pred bilježnikom (Uredba o bilježnicima §451(3)) Dokumenti koji nisu na estonskom jeziku moraju de podnijeti zajedno s prijevodom na estonski koji je načinio ovjereni tumač (Zakon o registru bračne imovine §8(2)).

5.1. Kako se dijeli imovina (stvarno pravo)?

U slučaju režima zajednice imovine ona se dijeli između bračnih drugova prema odredbama o raskidu zajedničkog vlasništva. Prema Zakonu o vlasništvu kada suvlasništvo prestaje, imovina se dijeli prema sporazumu između zajedničkih vlasnika. Ako se sporazum ne postigne, odluku će donijeti sud.

Dioba zajedničke imovine je moguća samo nakon što je prestao režim zajedničke imovine (bilo smrću jednog od bračnih drugova, rastavom ili zaključenjem ugovora o bračnoj imovini koji uspostavlja drukčiji režim vlasništva). Pretpostavlja se da je imovina koja nije podijeljena zajednička imovina bračnih drugova sve dok se ne podijeli.

U režimu zajednice nerealizirane kapitalne dobiti i odvojene imovine nema zajedničke imovine bračnih drugova tako da nema diobe imovine.

5.2. Tko odgovara za postojeće dugove nakon razvoda/odvajanja?

Ista pravila se primjenjuju pod točkama 2.5.i 2.6

5.3. Ima li jedan bračni drug pravo zahtijevati naknadu razlike?

Neovisno o tome koji se bračnoimovinski režim primjenjuje, ako jedan bračni drug ima veće financijske izdatke za njihovu obitelj od drugoga bračnih drugova, pretpostavlja se da bračni drug nema pravo tražiti kompenzaciju za ono što je on/ona pridonio više od drugog bračnih drugova.

U režimu zajedničke imovine ako bračni drug koji ma pravo upravljati zajedničko imovinom koristi zajedničku imovinu u interesu svog odvojenog vlasništva, on/ona nadoknadit će vrijednost korištene imovine. Smatrat će se da kompenzacija čini dio zajedničke imovine. Ako bračni drug koristi svoje odvojeno vlasništvo u interesu njihove zajedničke imovine, on/ona može zahtijevati da se njegova vrijednost nadoknadi iz zajedničke imovine.

U režimu zajednice nerealizirane kapitalne dobiti na kraju bračnoimovinskoga režima bračni drug ima pravo tražiti kompenzacijsko izjednačavanje i financijsku naknadu. Režim zajednički obračunatih dobitaka prestaje ili smrću jednoga od bračnih drugova, rastavom, ili zaključivanjem ugovora o bračnoj imovini koji uspostavlja drukčiji režim imovine ili sudskom odlukom na zahtjev jednog od bračnih drugova.

Dio povećane imovine svakog bračnih drugova tijekom režima zajednički obračunatih dobitaka (stečena imovina) se prebija.

Kako bi mogli utvrditi do kojih razmjera njihova imovina podliježe prijeboju, sastavlja se popis imovine koja pripada svakom pojedinom bračni drugu, a koji navodi svu imovinu bračnih drugova (ukupnu imovinu) iskazujući imovinu oba bračnih drugova u trenutku početka režima bračne imovine (dugotrajna imovina) te imovinu oba bračnih drugova koja je stečena do svršetka bračnoimovinskoga režima (stečena imovina) i vrijednost te imovine.

Za sljedeće stavke nema prijeboja:

• imovina koju je svaki od bračnih drugova posjedovao prije braka
• imovina stečena tijekom njihova braka bez naknade (kao što je poklon ili nasljedstvo)
• prava koja proizlaze za bračne drugove zbog zdravstvenih problema ili tjelesnih ozljeda i na osnovu državnoga i obveznoga mirovinskoga osiguranja
• nasljedstvo koje je dobiveno u zamjenu za nasljedstvo koje nije predmet poravnanja.

U režimu odvojene imovine se prema bračnim drugovima u svrhu odnosa prema njihovoj imovini postupa kao da nisu oženjeni. Zato, bračni drug ima samo pravo na regresni zahtjev za kompenzaciju (kao što je nepravedno bogaćenje, naknada štete)

U slučaju nasljedstva bez oporuke nadživjeli bračni drug nasljeđuje zajedno s rodbinom pokojnika i njegov/njezin udio ovisi o nasljednom redu rođaka koji imaju pravo nasljeđivanja (rođaci nasljeđuju u tri nasljedna reda).

Ako nadživjeli bračni drug nasljeđuje zajedno s nasljednicima iz prvog reda (djeca), ima pravo na jednak dio zajedno sa djecom, ali neće primiti manje od četvrtine iz ostavinske mase.

Ako nadživjeli bračni drug nasljeđuje zajedno s nasljednicima iz drugog nasljednog reda (roditelji ostavitelja i njihovi potomci, odnosno braća i sestre ostavitelja), ima pravo na polovinu ostavinske mase. Ako nadživjeli bračni drug nasljeđuje zajedno s nasljednicima iz drugoga nasljednoga reda, ima pravo i na dodatni preferencijalni dio imovine (kućanski predmeti iz zajedničkog doma).

Ako nema rodbine iz prvog ili drugog nasljednog reda, nadživjeli bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinsku masu.

Osim udjela u ostavinskoj masi, nadživjeli bračni drug ima pravo tražiti osobno korištenje nekretnine koja je služila kao njihov zajednički dom.

Br.

U skladu s izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu koje su stupile na snagu 01.01.2024., prava vlasništva registriranih partnera uređena su pravom koje su odabrali. 

Registrirani partneri mogu odabrati mjerodavno pravo, pod uvjetom da se odabranim pravom priznaju imovinska prava registriranog partnerstva. U tom slučaju registrirani partneri mogu odabrati pravo države boravišta jednog registriranog partnera, pravo države državljanstva jednog registriranog partnera ili pravo zemlje registracije registriranog partnerstva. 

Ako registrirani partneri nisu odabrali mjerodavno pravo, njihova novčana prava uređena su pravom koje se primjenjuje na opće pravne posljedice registriranog partnerstva. Opće pravne posljedice registriranog partnerstva, osim prava na komunikaciju registriranog partnera i prava na donošenje pod uvjetima predviđenima Zakonom o registriranom partnerstvu, utvrđuju se pravom države registracije registriranog partnerstva. Ako su podaci o registriranom partnerstvu upisani u registar u više država, na opće pravne posljedice registriranih partnerstava primjenjuje se pravo države koja je posljednji put unijela podatke u registar. Pravo države navedeno u prethodnoj rečenici primjenjuje se prospektivno od trenutka upisa podataka u registar.

Sklapanjem ugovora o registriranom partnerstvu registrirani partneri dužni su se međusobno podupirati i održavati. Registrirani partneri imaju jednaka prava i dužnosti jedni prema drugima. Oni zajedno organiziraju svoj zajednički život uzimajući u obzir međusobnu dobrobit, i svaki od njih prihvaća odgovornosti koje se odnose na suživot u odnosu na drugoga. 

Nakon sklapanja ugovora o registriranom partnerstvu registrirani partneri sporazumno odabiru vlasnički odnos.  Vrste vlasničkih odnosa predviđene su Obiteljskim zakonom i iste su kao i za bračne parove.

Izvanbračni drugovi koji nisu registrirani u partnerstvu mogu se koristiti drugim pravnim sredstvima izvan obiteljskog prava: mogu osnovati partnerstva u skladu s obveznim pravom (primjena impliciranih ugovora ograničena je samo na pokretnu imovinu), steći zajedničko vlasništvo nad imovinom u skladu s imovinskim pravom, donositi oporuke u skladu s nasljednim pravom itd.

Prema estonskom Zakonu o građanskom postupku (Estonian Code of Civil Procedure) ovo spada u nadležnost estonskoga suda ako on može suditi o toj stvari prema odredbama o nadležnosti ili na osnovu sporazuma o nadležnosti osim ako nije drukčije predviđeno pravom ili međunarodnim sporazumom. U slučajevima propisanim zakonom strane mogu sklopiti sporazum u svezi nadležnosti. Sporazum koji se odnosi na nadležnost može uključivati sporazum o rješavanju spora na pobliže navedenom sudu.

Moguće se obratiti javnom bilježniku glede pravnih pitanja koja se odnose na imovinske odnose bračnih drugova.