Couples in Grčka

1. Koje pravo se primjenjuje?

1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?

Bračnoimovinski režim bračnih drugova uređen je pravom mjerodavnim za njihove osobne odnose neposredno nakon sklapanja braka (članak 14 i 15 Građanskog zakonika Grčke, dalje u tekstu: HCC), prema sljedećem redu: 1. pravo posljednjeg zajedničkog državljanstva bračnih drugova za vrijeme trajanja njihova braka ukoliko ga je jedan od njih zadržao 2. u odsutnosti istoga pravo njihovog posljednjeg uobičajenog boravišta tijekom njihova braka i 3. u odsutnosti istoga pravo prema kojemu bračni drugovi imaju najbliže veze.

1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?

Bračni drugovi ne mogu odabrati mjerodavno pravo za svoju imovinu putem ugovora. Hašku konvenciju od 14. ožujka 1978., koja upućuje na gore navedeno, Grčka još nije ratificirala. Slijedom toga, primjenjuju se grčki propisi o privatnom međunarodnom pravu ex lege.

2. Postoji li zakonsko uređenje bračne imovine, a ako postoji, što omogućava?

2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Postoje dva sustava koji uređuju bračnu imovinu bračnih drugova:
a) Sustav odvojene imovine/sustav sudjelovanja u stjecanju (članak 1397-1402 HCC):
Ovaj sustav se primjenjuje ako bračni drugovi nisu zaključili ugovor. Sustav odvojene imovine/ sustav sudjelovanja u stjecanju (članak 1397 HCC) uspostavlja pravilo kojim pojedinačna imovina bračnih drugova ostaje netaknuta njihovim brakom. Imovina koju su bračni drugovi imali prije braka i ona koju stječu nakon što on traje čini njihovu odvojenu imovinu, a oni su pojedinačno odgovorni za svoje vlastite dugove svojom odvojenom imovinom. U slučaju raspada braka, međutim, svaki bračni drug ima pravo sudjelovati u obrazlaganju imovine drugoga bračnoga druga do kojeg dolazi od stupanja u brak ako je on/ona doprinio tom povećanju (vidi 5.1.).

b) Sustav zajednice imovine (članak 1403-1415 HCC):
Sustav zajednice imovine, koji nije sasvim široko rasprostranjen, predmnijeva da bračni drugovi biraju uspostaviti zajednicu imovine s jednakim dijelovima u vlasništvu onog drugog, ali bez prava da bračni drugovi pojedinačno raspolažu tim dijelom njihove imovine.

Imovina koja spade u sustav zajednice imovine (članak 1405 HCC):
Tamo gdje ugovor ne sadrži odredbu o razmjeru sustava zajednice imovine, ovaj režim će pokriti svu imovinu koju bračni drugovi pojedinačno steknu bez naknade tijekom braka uz prihod koji proizlazi iz imovine koju je taj bračni drug posjedovao prije braka. Zajednica imovine ne uključuje ništa od sljedećeg, čak i ako je to stečeno bez naknade: 1. imovinu svakog od bračnih drugova namijenjenu isključivo za osobnu uporabu ili za obavljanje njegove/njezine profesije i pripadajući pribor, 2.zahtjeve pobliže označene u člancima 464 i 465 HCC (zahtjevi koji su zbog svoje prirode tijesno povezani s jednom osobom te se ne mogu delegirati ili odvojiti od osobe ili zahtjevi koji su dogovoreni/usuglašeni s obzirom na to da nisu podložni delegiranju) i 3. pravo intelektualnog vlasništva.

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Ako nije drukčije dokazano, smatra se da je neka imovina dio zajednice imovine.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Bračni drugovi nisu obvezni pripremiti popis imovine.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

U sustavu odvojene imovine/sudjelovanja u stjecanju, svaki bračni drug je odgovoran za upravljanje i raspolaganje svojom vlastitom imovinom. Međutim, jedan od bračnih drugova može ovlastiti drugoga bračnoga druga da upravlja njegovom/njezinom individualnom imovinom bez ikakve odgovornosti za obveze da predaju primanja koja proizlaze iz upravljanja tom imovinom, ako ti uvjeti nisu dogovoreni. Takav prihod se smatra dijelom obveze da pridonese zadovoljenju potreba njihove obitelji (članak 1399 HCC).
U sustavu zajednice imovine pitanje tko će upravljati njihovom zajedničkom imovinom i tko ima pravo raspolagati njome je stvar koju trebaju dogovoriti bračni drugovi, kao i pitanje treba li postojati pravo davanja suglasnosti u slučaju da je dogovoreno da će jedan od bračnih drugova upravljati njihovom imovinom.

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

U oba sustava su, u načelu, pravni poslovi u koje ulazi jedan od bračnih drugova obvezujuće su samo za tog bračnoga druga. Međutim, u slučaju režima zajednice imovine za dugove koje je napravio jedan bračni drug tijekom njihova braka koje su povezane s upravljanjem zajednicom imovine i s potrebama njihove obitelji bračni drug koji nije dužnik je supsidijarno odgovoran (vidi 2.6.b).

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Pod odvojenom imovinom/sudjelovanjem u sustavu stjecanja, samo bračni drug koji je napravio dugove tijekom braka je za njih odgovoran. Vjerovnik može samo može namiriti te tražbine iz osobne imovine bračnoga druga dužnika.
U režimu zajednice imovine odgovornost za dugove nastale tijekom braka koji se odnose na upravljanje zajednicom imovine i na potrebe njihove obitelji leži na bračnom drugu dužniku, a vjerovnici mogu namiriti svoje tražbine iz njegove/njezine osobne imovine i njihove zajedničke imovine (a ako ta imovina nije dostatna, iz osobne imovine bračnoga druga koji nije dužnik do polovine vrijednosti njihove tražbine (članak 1410 HCC). U slučaju osobnih dugova te dugova koji nisu povezani s ovlasti da bračni drug-dužnik upravlja zajednicom imovine, vjerovnici mogu namiriti svoje tražbine iz osobne imovine bračnoga druga-dužnika, a samo tamo gdje je imovina nedostatna oni mogu namiriti svoje tražbine iz zajedničke imovine, ali čak i tada samo do polovine te vrijednosti (članak 1408-1409 HCC).

3. Kako bračni drugovi mogu urediti svoje imovinske odnose?

4. Može li se i mora li se bračni imovinski režim upisati?

5. Koje su posljedice razvoda/odvajanja?

5.1. Kako se dijeli imovina (stvarno pravo)?

Ako je mjerodavan sustav odvojene imovine/sustav sudjelovanja stjecanja, a brak je raskinut, bračni drug ima pravo sudjelovati u povećavanju imovine drugog bračnoga druga koje je nastalo otkad su stupili u brak ako je on/ona pridonio njezinom povećavanju. Pretpostavlja se da doprinos iznosi do jedne trećine povećanja osim ako se drukčije ne dokaže. Isto se primjenjuje u slučaju razdvajanja bračnih drugova dulje od tri godine. Ono što je bračni drug stekao darovanjem, nasljeđem ili ostavinom ne smatra se povećanjem njegove/njezine imovine (članak 1400 HCC).
Ako je odabran sustav zajednice imovine, rastava ima za posljedicu razvrgavanje režima imovine, a ako zajednička sredstva ostanu, dijele se kao zajednička imovina. Osim ako nema suprotnog dogovora, dioba zajednice imovine će se urediti u skladu s odredbama o prestanku zajedničkih prava i diobi imovine prema člancima 795 et seq. HCC te odredbama grčkog Zakona o parničnom postupku (Hellenic Code of Civil Procedure) o raspodjeli zajedničkih udjela. Zajednica imovine dijeli se ili ugovornom nagodbom ili u slučaju neslaganja uz pomoć suda (članci 1414, 798-799 HCC). Svaki bračni drug ima pravo dobiti jednu polovinu zajedničke imovine. To zahtjev za diobom ne može propisati.

5.2. Tko odgovara za postojeće dugove nakon razvoda/odvajanja?

U sustavu odvojene imovine/sudjelovanja u stjecanju bračni drug-dužnik nakon rastave ostaje odgovoran za postojeće dugove. On/ona odgovaraju za te dugove svojom osobnom imovinom.
I u sustavu zajednice vlasnika bračni drug-dužnik nakon rastave ostaje odgovoran za postojeće dugove. Međutim, u slučaju da su dugovi bračnoga druga-dužnika nastali tijekom braka, a odnose se na upravljanje njihovom zajedničkom imovinom i na obiteljske potrebe, prava in rem vjerovnika nad zajedničkom imovinom neće biti zahvaćena raspodjelom zajednice imovine koja slijedi nakon prestanka sustava zajednice imovine (članak 803 HCC).

5.3. Ima li jedan bračni drug pravo zahtijevati naknadu razlike?

Ne postoji zakonska obveza za kompenzacijsko plaćanje. Međutim, postoji mogućnost da se napravi takav zahtjev korištenjem odredbi o neopravdanom bogaćenju

6. Koje su posljedice smrti?

7. Predviđa li vaše nacionalno zakonodavstvo posebne bračne imovinske režime za višenacionalne parove?

8. Što nacionalno zakonodavstvo predviđa za imovinu registriranih i neregistriranih partnera?

Zakonom 3719/2008. uveden je koncept 'sporazuma o slobodnom partnerstvu' koje mogu sklopiti samo odrasli heteroseksualci. Članci 1 do 13 navode pretpostavke za sastavljanje i prestanak takvog sporazuma o slobodnom partnerstvu, uređuju imovinske odnose između partnera te pitanja uzdržavanja i roditeljske skrbi i osiguravaju nasljedna prava koja proizlaze iz takvog sporazuma. Takvi sporazumi se moraju sastavljati u obliku javnobilježničke isprave.

Članak 6. Zakona pobliže propisuje sljedeće mogućnosti:

ako partneri ne uključe bilo koju posebnu odredbu u sporazum o slobodnom partnerstvu, sve dok je on na snaz oni podliježu režimu odvojene imovine u pogledu imovine stečene prije ovog sporazuma i za onu koju će steći ubuduće za vrijeme važenja ovog sporazuma
partneri mogu naznačiti u sporazumu o slobodnom partnerstvu da će sva imovina koja će se steći ubuduće tijekom važenja ovog sporazuma pripadati njima oboje u jednakim dijelovima
partneri mogu naznačiti u tom sporazumu da će, ako sporazum bude raskinut, svaka od strana imati tražbine od one druge strane za imovinu stečenu tijekom važenja tog sporazuma ako je on/ona pridonio njezinom stjecanju. Ovaj zahtjev ne može se pojaviti kod nasljednika korisnika.Takav zahtjev ne mogu odnijeti nasljednici korisnika, niti im to može biti pripisano niti oni to mogu naslijediti niti to mogu naslijediti; to predstavlja zalog prema nasljednicima dužnika. Taj zahtjev zastarijeva dvije godine nakon razrvrgnuća sporazuma.

Sve dok se tiče nasljednih prava nadživjelog partnera, bilo na temelju nepostojanja oporuke ili na temelju oporuke, članak 11 (odredba obveznog prava) navodi da:

Kad je sporazum o slobodnom partnerstvu razriješen smrću jednog partnera, njegov nadživjeli partner imat će bez ostavljene oporuke nasljedno pravo u iznosu jedne šestine ostavinske mase ako ima djece, do jedne trećine ako postoje nasljednici drugog ranga i do ukupne ostavinske mase ako nema rodbine pokojnika koji mogu biti navedeni kao oporučni nasljednici.
Unatoč tome što je pokojnik naveo u svojoj oporuci, nadživjeli partner imat će pravo na njegov/njezin zakonski dio imovine koja će iznositi do polovine oporučnog dijela koji pripada njemu/njoj.

Nema odredbi koje uređuju imovinska prava neregistriranih partnera.

9. Koje se nadležno tijelo može kontaktirati u slučaju spora i drugih pravnih pitanja?