
Couples in Italija
Last updated on: 11.05.2022
Englesku verziju kao i verziju na nacionalnom jeziku ove web stranice održava relevantan nacionalni interlokutor. Prijevodi na ostale službene jezike se provode u fazama. Stoga, moguće je da posljednje izmjene sadržaja još nisu prevedene na neki od drugih službenih jezika. Upućujemo da se za posljednju verziju sadržaja ove stranice uvijek oslonite na englesku verziju ili verziju pripremljenu na nacionalnom jeziku.
1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?
Osim ako se bračni drugovi ne dogovore drukčije, njihova bračna stečevina podliježe mjerodavnom pravu koje se primjenjuje na njihove osobne odnose, na primjer:- zajedničko nacionalno pravo ako bračni drugovi imaju isto državljanstvo
- Pravo države u kojoj se prevladavajuće nalazi bračna zajednica ako oni imaju drukčije državljanstvo ili nekoliko zajedničkih državljanstava (članak 29 i 30 Zakona br. 218 of 31/05/1995).
Italija nije ratificirala nijednu međunarodnu konvenciju o ovoj stvari.
1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?
Da, bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo. Oni se mogu dogovoriti da se njihova imovina uređuje pravom države čiji je barem jedan od njih državljanin ili pravom države u kojoj barem od njih prebiva. Uvjeti za formalnu i sadržajnu valjanost sporazuma o izboru prava ravnaju se prema odabranom pravu mjesta u kojem je sporazum zaključen (članak 30 Zakona br. 218 of 31/05/1995).Pisani oblik je minimalan formalni uvjet. Sporazum se može zaključiti ili izmijeniti u bilo koje vrijeme; nema retroaktivnog učinka i sporazum može biti sadržan u evidenciji o proglašenju braka.
2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?
Zakonski bračnoimovinski režim je zajednica imovine (članak 159 talijanskoga Građanskog zakonika (CC).Zakonska bračna stečevina omogućava postojanje zajednice imovine, osobne imovine i imovine isključene iz bračne stečevine.
Imovina koju su bračni drugovi stekli nakon njihovog braka, bilo da je pojedinačna ili zajednička, čini dio bračne stečevine s izuzetkom osobne imovine i imovine koja je isključena iz bračne stečevine (članak 177 CC).
Sljedeće je dio osobne imovine:
- imovina stečena prije braka ili usvajanja režima o zajednici imovine
- imovina stečena nakon braka bilo da je riječ o poklonu ili nasljedstvu, osim ukoliko nije pobliže navedeno u vjerodostojnoj javnobilježničkoj ispravi ili oporuci koja je pripisana toj zajednici imovine
- imovina za isključivo osobnu uporabu bračnih drugova i njezini pripadajući predmeti
- imovina potrebna bračnome drugu za obavljanje njegove/njezine profesije
- imovina dobivena kao kompenzacija za oštećenje naknadu štete kao i svaka mirovina povezana s parcijalnim oštećenjem ili totalnim gubitkom sposobnosti za rad
- imovina stečena uz cijenu prijenosa ili zamjene gore navedene imovine pod uvjetom da je to izrijekom navedeno u vrijeme stjecanja.
Za svaku imovinu naznačenu u c), d), f) iznad, gdje tu imovinu čine nekretnine ili pokretnine a koje su upisane u specijalnom imovinskom registru i stečene su nakon braka, da bi bile isključene iz zajedničke imovine, njihovo isključenje mora biti očitovano u aktu o stjecanju a uz sudjelovanje drugog bračnih drugova (članak 179 CC).
Sljedeće će se smatrati isključenim iz zajedničke imovine:
- plodovi osobne imovine bračnih drugova i utršci od njegovih/njezinih pojedinačnih aktivnosti pod uvjetom da oni još uvijek postoje u vrijeme razvrgnuća njihove zajednice (članak 177 lit. b) i c) CC)
- imovina namijenjena za rad poduzeća jednog od bračnih drugova ako je to poduzeće osnovano nakon njihova braka i također rasta vrijednosti poduzeća osnovanog prije njihovog braka pod uvjetom da oni još uvijek postoje u vrijeme razvrgnuća njihove zajednice (članak 178 CC).
Isključenje imovine primjenjuje se samo kada je režim zajednice imovine razvrgnut, a ovisno o njegovom prevladavajuće doktrinalnom tumačenju ne pokazuje stvarno suvlasništvo dobara ili prava, ali samo pravo kreditiranja jednog od bračnih drugova koji plaća drugi bračni drug (vlasnik), jednako polovini vrijednosti njegove imovine. Ne postigne li se sporazum o ovoj vrijednosti, odredit će ju sudac.
U smislu nasljedstva ovo predstavlja dugovanje pokojnog bračnih drugova koje ima platiti nadživjeli bračni drug.
2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?
U nedostatku dokazivanja suprotnoga pokretnine se smatraju dijelom zajednice imovine (članak 195 CC).2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?
Bračni drugovi ne trebaju sastaviti popis imovine.2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?
Zajednicom imovine bračni drugovi mogu upravljati pojedinačno. Unatoč tome radnje izvanrednog upravljanja i ugovaranja ugovora kojima osobna prava izvanrednog upravljanja i ugovaranja ugovora kojima su dodijeljena ili stečena osobna prava uživanja pripadaju zajednički oboma bračnim drugovima. Također, ovlast zastupanja u sudskim postupcima za s njima povezanim sudskim postupcima, (članak 180 CC)U slučaju javno registriranih pokretnina ili nekretnina sam čin raspolaganja (prodaja, itd.) u kojem nedostaje, gdje je potrebno, nužna suglasnost bio jedne bilo druge strane može biti poništen, a postupak može pokrenuti bračni drug čija je suglasnost nužna u roku od jedne godine od datuma spoznaje o tom činu. U svakom drugom slučaju bračni drug koji djeluje bez suglasnosti drugog bračnoga druga, na zahtjev ovog potonjeg treba ponovo uspostaviti režim zajednice imovine koji je vrijedio prije tog čina ili, ako je to nemoguće, platiti jednaki iznos, (članak 184 CC).
Bračni drug ne smije raspolagati njegovim/njezinim vlastitim dijelom njihove bračne stečevine sve dok se režim zajednice imovine zakonski ne razvrgne.
U slučaju da jedan bračni drug odbije dati suglasnost, da je odsutan ili na neki drugi način spriječen, drugi bračni drug može dobiti od suca odobrenje da izvrši potrebne radnje (članak 181 i 182 CC). Štoviše, sudac može isključiti jednog od bračnih drugova iz upravljanja ako dokaže da je on/ona loš upravitelj (članak 183 CC). U slučaju apsolutne ili relativne nemogućnosti ili lošeg upravljanja od strane jednog od bračnih drugova sudac može proglasiti pravno razdvajanje imovine koja predstavlja jedan od razloga razvrgnuća režima bračne stečevine (članak 193 CC).
Što se tiče osobne imovine i isključene imovine, njezin vlasnik bit će u mogućnosti voditi sve radnje upravljanja i raspolaganja sam (članak 185 CC).
Nema posebnih zakonskih odredbi vezano uz bračni dom ili neke specifične zaštite za bračnih drugova koji nije vlasnik.
2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?
Uobičajene radnje upravljanja zajednicom imovine može obavljati svaki bračni drug odvojeno (članak 180 CC). Zajednicom imovine se odgovara za obveze ugovorene u interesu njihove obitelji, čak i ako su ih bračni drugovi napravili odvojeno (članak 186 CC).2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?
Kada vjerovnici ne mogu dobiti potpunu zadovoljštinu bračnih drugova glede duga do vrijednosti koja odgovara njegovom dijelu duga, bračni drugovi su odgovorni za sve dugove što ih ugovori nakon braka jedan od bračnih drugova za izvršavanje radnji koji prelaze uobičajeno upravljanje bez suglasnosti druge strane (članak 189 CC).Osobni vjerovnici jednog od bračnih drugova, čak i ako je njihov dug terećen prije braka, mogu dobiti zadovoljštinu subsidijarno iz zajedničke imovine sve do vrijednosti koje odgovaraju dijelu bračnih drugova u dugu. U slučajevima neosiguranih dugova vjerovnici zajednice imovine imaju presedan naspram osobnih vjerovnika bračnih drugova (članak 189 CC).
Vjerovnici dugova povezani sa zajednicom imovine mogu subsidijarno podnijeti tražbene zahtjeve prema osobnoj imovini svakoga od bračnih drugova do razmjera jedne polovine tražbine kada se zajednica imovine pokaže nedostatnom (članak 190 CC).
3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?
Režim zajednice imovine može se preinačiti putem sporazuma između bračnih drugova (članak 210 CC). Izbor režima odvojene imovine može se također iskazati u evidencijama prigodom sklapanja braka (članak 162 CC).Zakon omogućava dva tipa režima konvencionalne imovine: odvojena imovina i konvencionalna zajednica imovine.
Režim odvojene imovine je u potpunosti drukčiji od zakonskoga režima: svaki od bračnih drugova zadržava ekskluzivno vlasništvo i pravo korištenja i upravljanja imovinom stečenom prije i nakon braka bez izuzetka te podmiruje njegove/njezine dugove njegovom/njezinom imovinom (članci 215 i 217 CC).
Ako su bračni drugovi zajedno stekli imovinu, ona je podložna uobičajenim odredbama o zajedničkom vlasništvu.
Režim konvencionalne zajednice imovine, puno manje uobičajen, je preinačen zakonski bračnoimovinski režim. Njegov sadržaj bračni drugovi mogu slobodno odrediti, no unatoč tome nije dopušteno:
- generički se pozivati na zakone ili običaje kojima oni nisu podložni, ali moraju pobliže naznačiti sadržaj sporazuma koji uređuje njihove odnose
- uključiti u režim konvencionalne bračne stečevine osobnu imovinu navedenu pod c), d) i e) 2.1.
- odstupiti od propisa o upravljanju bračnom stečevinom i jednakim dijelovimau odnosu na imovinu koja bi bila podložna zakonskom bračnoimovinskom režimu (članak 210 CC).
Premda ne predstavljaju konvencionalni režim i upućivanje samo na određenu specifičnu imovinu, zakonodavac također predviđa fiducijski fond. Uz taj fond, koji može koeegzstirati uz režim odvojene imovine, jedan od bračnih drugova,oba ili treća strana može napraviti specifičan poništaj javno upisanih pokretnina i nekretnina ili prenosivih vrijednosnica kako bi zadovoljili potrebe svoje obitelji. Takva imovina je podložna posebnoj regulaciji odnosnoj za njezino upravljanje, a nije podložna ovrsi dugova za koje vjerovnik zna da su ugovoreni za neku drugu svrhu osim zadovoljenja potreba obitelji (članak 167 i dalje).
3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?
Sporazum se mora zaključiti u nazočnosti dva svjedoka u obliku vjerodostojne javnobilježničke isprave ili se proglašava nevažećom i ništetnim.Izbor režima odvojene imovine može se iskazati na kraju svečanosti proglašenja braka (članak 162 CC).
3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?
Sporazum se može zaključiti u bilo koje vrijeme, prije ili nakon sklapanja braka. Ako je zaključen prije, stupa na snagu za vrijeme proglašenja braka. Ako je zaključen kasnije, stupa na snagu odmah.U svakom slučaju, može stupiti na snagu naspram trećima samo ako postoji zabilješka pri sklapanju braka koja se upisuje u arhive matičnog ureda (članak 162 CC).
3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?
Sporazum se može preinačiti u bilo koje vrijeme u obliku vjerodostojne javnobilježnička isprave (članak 163 CC 142 od 10/05/1981. koji je uklonio potrebu da se sudskim odobrenjem mijenja taj sporazum.Odobrenje je još uvijek potrebno samo za izmjene sporazuma zaključenog vjerodostojnom javnobilježničkom ispravom 07/05/1981.)3.5. Može li bračni ugovor, koji je sklopljen tijekom braka, imati retroaktivni učinak prema nacionalnom pravu u vašoj zemlji?
Sukladno s talijanskim pravom, prije stupanja na snagu Uredbi EU 2016/1103 i 1104, nije bilo moguće primijeniti retroaktivni učinak na bračne sporazume. Čl. 22, stav 2. i 3. gore navedenih Uredbi sada se priznaje bračnim drugovima mogućnost izričitog ustanovljavanja u sporazumu izmjene važećeg zakona na njihove bračne učinke. Ta opcija moguća je samo ako se nekom od retroaktivnih izmjena važećeg zakona ne ugrožavaju prava trećih strana koja za njih proizlaze iz takvog zakona.Zakonski režim, u suprotnosti s konvencionalnim režimima, je učinjen javnim na takozvani 'negativan' način, na način koji je pretpostavljen i smatran ovršljivim prema trećim stranama zbog činjenice da nema suprotne zabilješke kod sklapanja braka. Konvencionalni režimi su učinjeni javnima putem zabilježbe na kraju ženidbene ceremonije ili u elektroničkim arhivima koje vodi civilni matični ured (članak 69 Dekreta predjednika br. 396 od 3. studenoga 2000.).
Talijanski “regime pubblicitario” omogućuje zabilježbu sporazuma u „registri dello stato civile”(Registri građanskog statusa) pored dokumenta o sklapanju braka. Bračni sporazumi moraju prije svega biti sukladni s obrascem predviđenim u zakonu Zemlje na temelju koga su pisani i biti sukladni sa svim drugim eventualnim formalnostima potrebnim kako bi oni mogli biti provedivi u Italiji (primjerice, primjena Apostila sukladno sa zemljom podrijetla). Pored toga, brak bi se očigledno trebao zabilježiti u „registro dello stato civile“ Italije. U svrhu sukladnosti sa zahtjevima registracije, čl. 22. gore navedenog DPR-a predviđa se da, obzirom na to što je ustanovljeno međunarodnim konvencijama, dokumenti pisani na stranom jeziku moraju biti propraćeni prijevodom na talijanski jezik koji bi trebao biti „certificata conforme“ (službeno potvrđen) prema stranome tekstu od strane diplomatskog ili konzularnog tijela ili od strane službenog prevoditelja ili prevoditelja pod zakletvom, pred „ufficiale dello stato civile“ glede sukladnosti sa stranim tekstom. U konačnici, trebalo bi primijetiti da je sukladnost s talijanskom registracijom bračnih sporazuma regulirana stranim primjenjivim zakonom moguća samo ako talijansko pravo predviđa određeni sadržaj koji je najmanje sličan predmetu tih stranih sporazuma, na temelju načela „principa prilagodbe“ (istituto dell‘adattamento) prema čl. 29. gore navedenih Uredbi EU. To je stoga što razmišljajući a contrario, ne bi bilo moguće biti sukladan sa zahtjevom za registraciju u Francuskoj sporazuma koji se tiče “fondo patrimoniale” za sredstvo koje se nalazi u Francuskoj, regulirano talijanskim zakonom,pošto francusko pravo ne priznaje mogućnost usvajanja bračnog sporazuma sa sličim sadržajem sa „fondo patrimoniale”.
4.1. Postoje li u vašoj državi registri bračne stečevine? Gdje?
Osim toga upisa u civilni registar, koji određuje ovršnost naspram trećih strana, u određenim slučajevima potreban je javni upis u zemljišne knjige (članak 2647 CC), no prema prevladavajućem doktrinalnom mišljenju ovo može poprimiti oblik jednostavne javne obavijesti bez relevantnosti na njezinu ovršnost naspram trećih strana.4.2. Koje je dokumente potrebno upisati u registar? Koji podaci ulaze u Registar?
Među ostalim stvarima sljedeće se ima zabilježiti na kraju ceremonije sklapanja braka u matičnom uredu (članak 69 Dekreta predsjednika 396/2000): datum sporazuma, javni bilježnik koji je sastavio vjerodostojnu javnobilježnička ispravu, pojedinosti o ugovornim stranama ili izbor režima odvajanja, izbor prava, presuda o razvrgnuću braka ili sudskom odvajanju imovine. Zahtjev za zabilješku sporazuma treba napraviti javni bilježnik koji je sastavio vjerodostojnu javnobilježnička ispravu.4.3. Tko i na koji način može pristupiti informacijama iz Registra?
Svatko se ima pravo obratit matičnome uredu.4.4. Koji su pravni učinci registracije (valjanost, mogućnost prigovora)?
Posljedica javne registracije će bračnoimovinski režim učiniti ovršnim prema trećim stranama.4.5. Može li se bračni ugovor koji je sklopljen u stranoj državi prema stranom pravu registrirati u vašoj zemlji? Ako da, pod kojim uvjetima ili formalnostima?
Sustav za javnu registraciju (regime pubblicitario) bračnih sporazuma u Italiji reguliran je člankom. 162. građanskog zakonika i DPR-om od 3. studenoga 2000, br. 396, te on omogućava aktiviranje uredbi vezanih za njihove prigovore trećim stranama, kako je predviđeno čl. 28. Uredbi EU 2016/1103 i 1104.Talijanski “regime pubblicitario” omogućuje zabilježbu sporazuma u „registri dello stato civile”(Registri građanskog statusa) pored dokumenta o sklapanju braka. Bračni sporazumi moraju prije svega biti sukladni s obrascem predviđenim u zakonu Zemlje na temelju koga su pisani i biti sukladni sa svim drugim eventualnim formalnostima potrebnim kako bi oni mogli biti provedivi u Italiji (primjerice, primjena Apostila sukladno sa zemljom podrijetla). Pored toga, brak bi se očigledno trebao zabilježiti u „registro dello stato civile“ Italije. U svrhu sukladnosti sa zahtjevima registracije, čl. 22. gore navedenog DPR-a predviđa se da, obzirom na to što je ustanovljeno međunarodnim konvencijama, dokumenti pisani na stranom jeziku moraju biti propraćeni prijevodom na talijanski jezik koji bi trebao biti „certificata conforme“ (službeno potvrđen) prema stranome tekstu od strane diplomatskog ili konzularnog tijela ili od strane službenog prevoditelja ili prevoditelja pod zakletvom, pred „ufficiale dello stato civile“ glede sukladnosti sa stranim tekstom. U konačnici, trebalo bi primijetiti da je sukladnost s talijanskom registracijom bračnih sporazuma regulirana stranim primjenjivim zakonom moguća samo ako talijansko pravo predviđa određeni sadržaj koji je najmanje sličan predmetu tih stranih sporazuma, na temelju načela „principa prilagodbe“ (istituto dell‘adattamento) prema čl. 29. gore navedenih Uredbi EU. To je stoga što razmišljajući a contrario, ne bi bilo moguće biti sukladan sa zahtjevom za registraciju u Francuskoj sporazuma koji se tiče “fondo patrimoniale” za sredstvo koje se nalazi u Francuskoj, regulirano talijanskim zakonom,pošto francusko pravo ne priznaje mogućnost usvajanja bračnog sporazuma sa sličim sadržajem sa „fondo patrimoniale”.
Odvajanje i rastava vode do razvrgnuća bračnoimovinskoga režima (članak 191 CC).
U slučaju razvrgnuća režima konvencionalne zajednice imovine (vidi 3.1.) primjenjuju se gore navedene uredbe o zakonskom bračnoimovinskome režimu, dok se uzima u obzir svaka eventualna derogacija navedena od strane bračnih drugova.
U slučajevima razvrgnuća režima konvencionalne zajednice imovine (vidi 3.1.) njihova imovina ostaje podložna uobičajenim odredbama o imovini.
Fiducijski fond (vidi 3.1.) će se zatvoriti nakon poništenja ili razvrgnuća braka. Ako ima maloljetne djece, taj će se fond nastaviti održavati sve dok posljednje dijete ne postane punoljetno; sudac može dodijeliti udjele aktive fonda njihovoj maloljetnoj djeci ili u svrhu vlasništva ili neku drugu svrhu (članak 171 CC).
5.3.2. U drugim slučajevima (ne zajednica viška). Kojima?
U slučaju režima zajednice imovine svaki bračni drug mora nadoknaditi zajednici imovine one iznose koje je on/ona uzeo iz njihove zajednice imovine, a koji nisu korišteni za zadovoljenje zajedničkih obveza. Svaki bračni drug može zahtijevati otplatu iznosa sredstava uzetih iz njegove/njezine osobne imovine i korištenih za zajedničku imovinu (članak 192 CC).
5.1. Kako se dijeli imovina (stvarno pravo)?
U slučaju razvrgnuća zakonskoga bračnoimovinskoga režima njihova imovina i financijske obveze podijelit će se jednako nakon što su podmirena sva otvorena potraživanja, otvorene naknade ili otplate (članak 191 i dalje CC; vidi i 5.3.). Preostala zajednica imovine ravnat ćese prema uobičajenim odredbama o zajednici imovine. Ako bračni drugovi ne mogu pronać sporazum o diobi bračne stečevine, o tome će odluku donijeti sudac. Ako nema dokaza o suprotnome, pokretnine se smatraju dijelom zajednice imovine (članak 195 CC). U svezi potreba djece i njihova skrbništva sudac može konstituirati plodouživanje u korist jednog od bračnih drugova na imovini koja pripada drugom bračnom drugu (članak 194 CC).U slučaju razvrgnuća režima konvencionalne zajednice imovine (vidi 3.1.) primjenjuju se gore navedene uredbe o zakonskom bračnoimovinskome režimu, dok se uzima u obzir svaka eventualna derogacija navedena od strane bračnih drugova.
U slučajevima razvrgnuća režima konvencionalne zajednice imovine (vidi 3.1.) njihova imovina ostaje podložna uobičajenim odredbama o imovini.
Fiducijski fond (vidi 3.1.) će se zatvoriti nakon poništenja ili razvrgnuća braka. Ako ima maloljetne djece, taj će se fond nastaviti održavati sve dok posljednje dijete ne postane punoljetno; sudac može dodijeliti udjele aktive fonda njihovoj maloljetnoj djeci ili u svrhu vlasništva ili neku drugu svrhu (članak 171 CC).
5.2. Tko odgovara za postojeće dugove nakon razvoda/odvajanja?
Odgovornost za dugove koja proizlazi iz režima zajednice ne mijenja se razvrgnućem tog režima.5.3. Ima li jedan bračni drug pravo zahtijevati naknadu razlike?
5.3.1. U slučaju režima zajednice viška imovine:- Mora li se tražbeni zahtjev podmiriti sredstvima plaćanja ili u naturi?
- Kako se procjenjuje tražbeni zahtjev?
- Koji je iznos jednake isplate/kompenzacije plaćanja?
- Kada se propisuje tražbeni zahtjev?
5.3.2. U drugim slučajevima (ne zajednica viška). Kojima?
U slučaju režima zajednice imovine svaki bračni drug mora nadoknaditi zajednici imovine one iznose koje je on/ona uzeo iz njihove zajednice imovine, a koji nisu korišteni za zadovoljenje zajedničkih obveza. Svaki bračni drug može zahtijevati otplatu iznosa sredstava uzetih iz njegove/njezine osobne imovine i korištenih za zajedničku imovinu (članak 192 CC).
Smrt bračnih drugova vodi do razvrgnuća bračnoimovinskoga režima s posljedicama navedenim u 5. Nadalje, nadživjeli bračni drug ima pravo dobiti dio ostavinske mase iza pokojnika prema nasljednom pravu.
Ne.
Sustav režima zajednice imovine se također primjenjuje na registrirana partnerstva, osim ako partneri odaberu sporazum o imovini (te, kao u slučaju braka, imaju mogućnost odabrati odvajanje imovine). Zakon 76/2016 se također odnosi na registrirana partnerstva, odredbe o zakonskom nasljeđivanju, nužnom dijelu, isključenju, sravnjivanju i ugovore koji se odnose na prava iz obiteljskog zakona. Stavak 21. (Zakon 76/2016) propisuje da se članci koji se odnose na zakonsko nasljeđivanje, nužni dio i isključenje takođr primjenjuju na registrirane partnere.
Jedina nadležnost je na sudovima. Kao općenito pravilo, talijanski sudovi imaju nadležnost ako tuženik prebiva (prebivalište osobe je u mjestu gdje je on/ona uspostavio glavno sjedište svoga poslovanja i interesa; članak 43 CC) ili je rezident (stalno boravište je u mjestu u kojem osoba obično živi; članak 43 CC) u Italiji (članak 3 Zakona br. 218 od 31. 5.1995.).
Nadalje, u pitanjima ništetnosti i poništenja braka, osobnog razdvajanja i razvrgnuća braka talijanski sudovi imaju također nadležnost ako je jedan od bračnih drugova talijanski državljanin ili je sklapanje braka obavljeno u Italiji (članak 32 Zakona br. 218 od 31. 5.1995.).
Nadalje, u pitanjima ništetnosti i poništenja braka, osobnog razdvajanja i razvrgnuća braka talijanski sudovi imaju također nadležnost ako je jedan od bračnih drugova talijanski državljanin ili je sklapanje braka obavljeno u Italiji (članak 32 Zakona br. 218 od 31. 5.1995.).