1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?

Ako bračni drugovi imaju uobičajeno boravište u Letoniji, režim bračne stečevine uređuje letonsko pravo. Ako se imovina bračnih drugova nalazi u Letoniji, oni u odnosu na tu imovinu također podliježu letonskom pravu čak i ako nemaju prebivalište u Letoniji čl. 13 Letonskog Građanskog zakonika (GZ).

1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?

Letonsko pravo ne predviđa mogućnost odabira mjerodavnog prava.

2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Prema zakonskom režimu bračne stečevine svaki bračni drug zadržava imovinu koja mu/joj je pripadala prije braka kao i imovinu koju stekne tijekom trajanja braka.

Sve što bračni drugovi zajednički steknu tijekom trajanja braka odnosno jedan od njih, ali zahvaljujući resursima oba bračna druga, ili pomoću radnji drugoga bračnog druga predstavlja zajedničku imovinu bračnih drugova; u slučaju dvojbe, pretpostavlja se da takva imovina pripada bračnim drugovima u jednakim dijelovima (čl. 89 GZ-a). Vlastitu imovinu svakog bračnog druga čini:

• imovina koju je posjedovao/la prije braka ili imovina koju bračni drugovi imaju temeljem ugovora, a označena je kao vlastita imovina;
• imovina koja služi za osobne potrebe pojedinog bračnog druga odnosno koja mu/joj je potrebna radi obavljanja njegove/njene samostalne djelatnosti
• imovina koju je jedan od bračnih drugova stekao besplatno tijekom trajanja braka;
• prihod iz vlastite imovine bračnog druga koji nije dodijeljen za potrebe obitelji ili zajedničkog domaćinstva;
• imovina koja zamjenjuje imovinu navedenu u prethodnim stavcima (1-4) (čl. 91 GZ-a).

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Teret dokazivanja da je određena imovina vlastita imovina je na bračnom drugu koji to tvrdi. Činjenica da određena nekretnina predstavlja vlastitu imovinu jednog bračnog druga upisuje se u zemljišne knjige.

U slučaju dvojbi, pretpostavlja da bračni drugovi posjeduju zajedničku imovinu u jednakim dijelovima.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Ne postoje propisi koji propisuju obvezu sastavljanja popisa imovine.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Bračni drugovi mogu slobodno upravljati i raspolagati svojom vlastitom imovinom tijekom braka (čl. 90 st. 1 GZ-a).

Bračni drugovi zajednički upravljaju i raspolažu zajedničkom imovinom, no temeljem njihovog međusobnog sporazuma, tom imovinom može upravljati i samo jedan od njih. Da bi jedan bračni drug raspolagao zajedničkom imovinom potrebna je suglasnost drugoga bračnog druga (čl. 90 st. 2 GZ-a).

U interesu trećih strana se pretpostavlja da je za raspolaganje pokretnom imovinom dobivena suglasnost osim u slučajevima kada je treća strana znala ili morala znati da suglasnost nije dobivena ili kada je imovina kojom je jedan bračni drug raspolagao očito pripadala drugom bračnom drugu.

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Drugi bračni drug odgovara za obveze koje su nastale za potrebe obiteljske zajednice ili zajedničkog domaćinstva, a koje je napravio jedan od bračnih drugova, svojom vlastitom imovinom samo ako je plaćanje tih obveza služilo za potrebe obiteljske zajednice i zajedničkog domaćinstva (čl. 96 st. 2 GZ-a).

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Imovina jednog bračnog druga ne može se koristiti za namirivanje obveza drugoga. Ako se zbog duga jednog bračnog druga pokrene ovršni postupak nad vlastitom imovinom drugog bračnog druga, ovaj potonji može zatražiti izuzeće svoje imovine iz postupka (čl. 100 GZ-a). Ako se za naplatu dugova jednog bračnog druga koristi zajednička imovina, drugi bračni drug može zatražiti diobu imovine ili izuzeće svoga dijela iz ovršnog postupka.

Bračni drugovi odgovaraju svojom zajedničkom imovinom i, ako ona nije dovoljna, svojom vlastitom imovinom za obveze koje su zajednički preuzeli za potrebe obitelji ili zajedničkog domaćinstva (čl. 96 st. 1 GZ-a). Za obveze zbog potreba obiteljske zajednice ili zajedničkog domaćinstva koje je preuzeo jedan bračni drug, odgovara dotični bračni drug svojom vlastitom imovinom ako zajednička imovina bračnih drugova nije dovoljna. Drugi bračni drug odgovara za ove obveze svojom vlastitom imovinom samo ako je plaćanje tih obveza služilo za potrebe obiteljske zajednice i zajedničkog domaćinstva (čl. 96 st. 2 GZ-a).

3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?

Sklapanjem bračnog ugovora bračni drugovi mogu ugovoriti odvajanje imovine ili zajednicu imovine (čl. 116 GZ-a).

Ako bračni drugovi ugovore zajednicu imovine, imovina u vlasništvu bračnih drugova prije braka kao i imovina koju steknu tijekom trajanja braka se u načelu spaja u jednu zajedničku nedjeljivu masu. Ova bračna stečevina, međutim, ne obuhvaća imovinu za koju su bračni drugovi u bračnom ugovoru utvrdili da predstavlja vlastitu imovinu svakog bračnog druga.

Bračni drugovi se dogovaraju oko toga tko upravlja bračnom stečevinom (supruga, suprug ili oboje zajedno) Ako samo jedan bračni drug upravlja bračnom stečevinom, on/ona može , ovisno o ograničenjima koje zakon predviđa, istu koristiti i njome raspolagati u svoje ime te je dužan plaćati troškove obiteljske zajednice i zajedničkog domaćinstva (čl. 124 GZ-a). Suglasnost drugoga bračnog druga potrebna je u slučajevima otuđenje, hipoteke ili opterećenja na nekretninama iz bračne stečevine s pravima in rem (čl. 128 GZ-a). Suglasnost je također potrebna u slučaju darivanja pokretne bračne stečevine ako takva donacija premašuje iznos običnog, malog poklona (čl. 129 GZ-a). Svaki bračni drug samostalno raspolaže svojom vlastitom imovinom (čl. 125 st. 2 GZ-a).

U slučaju zajednice imovine, bračni drug odgovara za dugove drugog bračnog druga, koji su nastali u ime obitelji i zajedničkog domaćinstva, i sa svojom vlastitom imovinom, ali samo ako bračna stečevina i vlastita imovina bračnoga druga koji je napravio dug nisu dovoljne (čl. 130 GZ-a).

Ako se ugovori odvajanje imovine, svaki bračni drug ne samo da zadržava imovinu koju je posjedovao/la prije braka, već može tijekom trajanja braka i stjecati imovinu te je koristiti, njome upravljati i raspolagati samostalno (čl. 117 GZ-a). Bračni drug ne smije koristiti, upravljati ili raspolagati imovinom drugoga bračnog druga bez njegove suglasnosti (čl. 118 st. 1 GZ-a). Međutim, bračni drugovi se mogu dogovoriti da jedan bračni drug upravlja imovinom onog drugog. U tom slučaju, bračni drug koji upravlja imovinom odgovara za gubitke nastale zbog grubog nemara (čl. 119 GZ-a).

Prema režimu odvajanja imovine, svaki bračni drug odgovara za svoje vlastite dugove svojom vlastitom imovinom (čl. 121 GZ-a).

3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?

Bračni ugovori se potpisuju u prisustvu javnog bilježnika i oba bračna druga, ili, ako je jedan od njih maloljetan, u prisustvu njegovog/njenog zakonskog zastupnika (čl. 115 GZ-a).

3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?

Bračni ugovor se može sklopiti tijekom braka kao i prije sklapanja braka, u kojem slučaju se upisuje tek nakon sklapanja braka (čl. 114 GZ-a). Između bračnih drugova, ugovor stupa na snagu u trenutku njegovog potpisivanja. U odnosu na treće strane, bračni ugovor je potrebno upisati kako bi se mogao pobijati.

3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?

Bračni drugovi mogu mijenjati postojeći ugovor pod istim uvjetima koji su bili na snazi prilikom njegovog potpisivanja.

3.5. Može li bračni ugovor, koji je sklopljen tijekom braka, imati retroaktivni učinak prema nacionalnom pravu u vašoj zemlji?

U Latviji, bračni ugovor može se sklopiti prije braka kao i tijekom braka. Kako bi bračni ugovori imali obvezujuće učinke i u odnosu na treće strane, oni se moraju registrirati u Registru imovinskih odnosa bračnih drugova, a u odnosu na nekretnine i u Zemljišnom registru. Bračni ugovor je obvezujući od trenutka zaključenja. Stoga nije moguće zaključiti bračni ugovor tijekom braka s retroaktivnim učinkom.

4.1. Postoje li u vašoj državi registri bračne stečevine? Gdje?

Režim bračne stečevine ugovoren u bračnom ugovoru mora biti upisan u Registar bračno-imovinskih odnosa koji se vodi u Registru poduzeća kako bi se mogao pobijati u odnosu na treće strane. Osim toga, upisuju se i sve druge informacije predviđene zakonom (vidi pod 4.2.) te ugovori, presude, sudske odluke i primjedbe koje se odnose na imovinske odnose bračnih drugova.

Bračni ugovor se upisuje u odgovarajući regionalni odjel pri Registru poduzeća na čijem je administrativnom području upisano prebivalište jednog bračnog druga. Ako bračni ugovor sadrži odredbu o nekretninama, ugovor se također upisuje u zemljišne knjige u mjestu u kojem se nekretnine nalaze.

4.2. Koje je dokumente potrebno upisati u registar? Koji podaci ulaze u Registar?

Registar bračno-imovinskih odnosa sadrži sljedeće podatke:

• podatke o bračnim drugovima;
• podatke o ugovorenom režimu bračne stečevine: odvajanju imovine ili zajednici imovine; vremenu upisa u Registar; podatke o bračnom ugovoru; vremenu prestanka režima bračne stečevine;
• posebne informacije; informacije o tome koja imovina čini dio vlastite imovine svakog bračnog druga; odgovornost jednog bračnog druga za obveze drugoga bračnog druga; ograničenja bračno-imovinskih prava; ostale informacije o trećim stranama; zabilješke.

4.3. Tko i na koji način može pristupiti informacijama iz Registra?

Svaka osoba može dobiti uvid u Registar i zatražiti izvatke iz Registra.

4.4. Koji su pravni učinci registracije (valjanost, mogućnost prigovora)?

Ugovor, kao i sudska odluka o diobi zajedničke imovine, može se pobijati prema trećim stranama nakon upisa u Registar bračno-imovinskih odnosa; u odnosu na nekretnine, može se pobijati nakon upisa u zemljišne knjige.

4.5. Može li se bračni ugovor koji je sklopljen u stranoj državi prema stranom pravu registrirati u vašoj zemlji? Ako da, pod kojim uvjetima ili formalnostima?

U Latviji je moguće registrirati bračni ugovor u bračnom registru, koji je načinjen u inozemstvu. Registracija je moguća samo ako se načini ovjereni prijevod ugovora na latvijski jezik. Vidi za dodatne informacije.

5.1. Kako se dijeli imovina (stvarno pravo)?

Prema zakonskom režimu bračne stečevine, nakon razvoda svaki bračni drug zadržava svoju vlastitu imovinu. Zajednička se imovina dijeli između bračnih drugova u jednakim dijelovima.

Ako je odabran režim zajednice imovine, a ništa drugo nije ugovoreno, u slučaju razvoda bračna stečevina se nakon odbitka dugova dijeli između bračnih drugova u jednakim dijelovima (čl. 137 GZ-a).

Ako je bračnim ugovorom predviđen režim odvajanja imovine, u slučaju razvoda nema diobe imovine. Svaki bračni drug zadržava imovinu koja mu/joj je pripadala prije braka kao i imovinu koju je stekao/la tijekom trajanja braka (čl. 117 GZ-a).

Bračni drugovi mogu potpisati ugovor o diobi imovine u prisustvu javnog bilježnika ili sklopiti privatni ugovor o diobi imovine. Takav se ugovor može potpisati samo tijekom trajanja braka. Ako bračni drugovi ne postignu sporazum, spor se rješava na sudu u obliku tužbe.

5.2. Tko odgovara za postojeće dugove nakon razvoda/odvajanja?

Kod diobe imovine u obzir se uzimaju dugovi. Bračni drugovi mogu potpisati ugovor o diobi zajedničkih obveza. Ako dođe do spora, spor se rješava na sudu u obliku tužbe.

5.3. Ima li jedan bračni drug pravo zahtijevati naknadu razlike?

Tijekom ili nakon rastave braka (bivši) bračni drug može zatražiti financijsku potporu od drugog (bivšeg) bračnog druga koje je razmjerno njegovom financijskom stanju ako je potonji svojim radnjama doprinio prestanku braka te ako je njegova potpora nužna za osiguranje ranijeg životnog standarda bračnog druga koji traži potporu (čl. 81 GZ-a).

Ako je jedan bračni drug pri upravljanju imovinom drugoga bračnog druga podmirio nužne troškove iz svoje vlastite imovine, tad on/ona može zatražiti naknadu tih troškova od drugoga bračnog druga tek nakon prestanka upravljanja imovinom pod uvjetom da ih on/ona nije bio dužan podmiriti (čl. 101 GZ-a).

Strana koja potražuje vrši procjenu svojeg potraživanja: u slučaju spora potrebno je angažirati vještaka. Nadalje, prema režimu zajednice imovine bračni drug je dužan nadoknaditi ono što je potrošio/la iz bračne stečevine u korist svoje vlastite imovine. Ako je bračni drug podmirio nastale troškove iz vlastite imovine u korist bračne stečevine, on/ona može zahtijevati da joj se to nadoknadi iz bračne stečevine (čl. 138 GZ-a).

Neovisno o režimu bračne stečevine koji se primjenjuje, svaki bračni drug ima pravo slobodnog raspolaganja vlastitom imovinom u slučaju smrti (čl. 88 GZ-a).

Preživjeli bračni drug nasljeđuje od preminuloga bračnog druga bez obzira na režim bračne stečevine koji se primjenjivao između bračnih drugova tijekom braka (čl. 392 GZ-a).

Preživjeli bračni drug dobiva isti udio iz ostavinske mase preminuloga kao i svako dijete pod uvjetom da je preminuli bračni drug imao manje od četvero djece. Ako je imao četvero ili više djece, preživjeli bračni drug dobiva jednu četvrtinu (čl. 393 GZ-a).

Ako preminuli bračni drug nema preživjelih potomaka niti usvojene djece, preživjeli bračni drug dobiva jednu polovicu nasljedstva i, dodatno, namještaj iz obiteljskog doma bračnih drugova.

Ako nema preživjelih potomaka, usvojene djece, roditelja kao niti braće i sestara ili njihove djece, odnosno ako preostali nasljednici ne traže svoj dio, cijelo nasljedstvo pripada preživjelom bračnom drugu (čl. 396 GZ-a)

Ne.

Letonsko pravo priznaje samo brak između heteroseksualaca. Ne postoje zakoni koji uređuju registrirano ili neregistrirano životno partnerstvo.

Svi građanski sporovi rješavaju se na sudu. Njih rješava okružni (gradski) sud, osim pitanja koja rješava, u skladu sa zakonom, pokrajinski sud.

Ako se dioba imovine provodi tijekom brakorazvodnog postupka, u načelu, nadležan je sud okruga u kojem tuženik ima uobičajeno boravište (čl. 26 st. 1 Letonskog Zakonika o parničnom postupku).

Ako je u međusobnim odnosima država mjerodavna Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. Studenog 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću nadležnost letonskih sudova se određuje u skladu s odredbama ove Uredbe.