1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?

Režim bračne stečevine regulira se zakonima zemlje u kojoj oba bračna druga imaju prebivalište (prebivalište je mjesto u kojem osoba uobičajeno prebiva s namjerom da tamo ostane i koje smatra središtem svojih osobnih, društvenih i ekonomskih interesa). Ako bračni drugovi prebivaju u različitim državama, primjenjuje se zakon države čiji su oboje državljani. Ako bračni drugovi nikada nisu imali zajedničko prebivalište, a uz to su državljani različitih država , primjenjuju se zakoni države u kojoj je brak sklopljen (čl. 1.28(1) Građanskog zakonika (dalje u tekstu GZ).

1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?

Bračni drugovi mogu birati mjerodavno pravo. Bračni drugovi mogu odabrati pravo države u kojoj oboje imaju prebivalište ili u kojoj će imati prebivalište u budućnosti, odnosno države u kojoj je brak sklopljen (čl. 1.28(2) GZ-a).

2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Imovina koju su bračni drugovi stekli nakon sklapanja braka postaje dijelom njihove zajedničke imovine kao i, između ostaloga, prihodi i plodovi od vlastite imovine bračnog druga ili prihod od rada ili intelektualnih djelatnosti nakon sklapanja braka.

Vlastita imovina svakog bračnog druga se sastoji od:

• imovine koju je svaki bračni drug zasebno stekao prije početka braka;
• imovine stečene nasljeđivanjem ili darovanjem tijekom bračne zajednice osima ako oporukom ili darovnim ugovorom nije utvrđeno da je imovina dio bračne stečevine;
• osobna pokretna imovina bračnog druga (odjeća, imovina koja je potrebna bračnom drugu za obavljanje zanimanja);
• prava na intelektualno ili industrijsko vlasništvo osim dohotka koji potječe od navedenih prava;
• financijska sredstva i pokretnine potrebne jednom bračnom drugu za vlastito poslovanje osim ako se financijska sredstva i pokretnine ne koriste u poslovanju koje zajednički vode oba bračna druga;
• naknada štete ili novčanih naknada koje je jedan bračni dug primio na ime neimovinske štete ili tjelesne ozljede, isplate primljene kao financijska pomoć u točno određene svrhe i ostale povlastice koje se odnose isključivo na jednog bračnog druga, prava koje se ne mogu prenositi;
• imovina stečena vlastitim novčanim sredstvima ili sredstvima ostvarenim prodajom vlastite imovine uz izričitu namjeru bračnog druga da se u trenutku stjecanja ta imovina stječe kao vlastita imovina (čl. 3.89(1) GZ-a).

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Sva se imovina smatra bračnom stečevinom osim ako se ne utvrdi da je navedena imovina vlastita imovina samo jednog bračnog druga (čl. 3.88(2) GZ-a).

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Bračni drugovi nisu obavezni uspostaviti popis imovine.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Bračni drugovi zajedničkim dogovorom koriste, upravljaju i raspolažu bračnom stečevinom (čl. 3.92(1) GZ-a). Pri zaključenju pravnih poslova pretpostavlja se suglasnost drugog bračnog druga osim u slučajevima kada provođenje pravnog posla iziskuje pisanu suglasnost drugog bračnog druga (čl. 3.92(3) GZ-a). Samo oba bračna druga mogu provoditi pravne poslove koji se odnose na raspolaganje ili opterećenje zajedničkih nekretnina ili prava na iste, kao i pravne poslove otuđenja zajedničkog trgovačkog društva ili vrijednosnica ili opterećenje prava na iste osim u slučajevima kada je jedan bračni drug dobio punomoć drugog bračnog druga za sklapanje takvog pravnog posla (čl 3.92(4) GZ-a).

Ako je pravni posao zaključen bez pristanka drugog bračnog druga, drugi bračni drug može potvrditi navedeni pravni posao u roku od mjesec dana od dana saznanja o pravnom poslu (čl. 3.92(6) GZ-a). Pravni poslovi koji su zaključeni bez pristanka i naknadne potvrde drugog bračnog druga mogu biti pobijani tužbom koju je bračni drug pokrenuo u roku od godinu dana od dana saznanja o navedenom pravnom poslu pod uvjetom da se dokaže da je druga stranka u pravnom poslu djelovala protivno dobroj vjeri (čl. 3.96(1) GZ-a). Pravni poslovi zaključeni bez pisane suglasnosti drugog bračnog druga ili koje bračni drugovi mogu zaključiti samo zajednički mogu biti proglašeni ništetnim bez obzira ako je druga stranka u poslu djelovala u dobroj vjeri ili protivno dobre vjere osim u slučajevima kada su jedan ili oba bračna druga na prijevaran način sklopili pravni posao ili pogrešno prikazivali činjenice institucijama nadležnima za javne registre ili nekim drugim institucijama ili dužnosnicima. U takvim slučajevima pravni posao može biti proglašen ništetnim samo ako je druga strana u poslu djelovala protivno dobroj vjeri (čl.. 3.96(2) GZ-a).

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Pri zaključenju pravnih poslova pretpostavlja se suglasnost drugog bračnog druga osim u slučajevima kada provođenje pravnog posla iziskuje pisanu suglasnost drugog bračnog druga (čl. 3.92(3) GZ-a).

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Iz bračne stečevine podmiruju se sljedeće obveze:

• obveze koje se odnose na opterećenje zajednički stečene imovine koje su postojale u trenutku stjecanja ili su zasnovane kasnije;
• obveze koje se odnose na trošak upravljanja bračnom stečevinom;
• obveze koje se odnose na održavanje kućanstva;
• obveze koje se odnose na sudske troškove u slučajevima kada se tužba odnosi na bračnu stečevinu ili interese obitelji;
• obveze koje proizlaze iz pravnih poslova koje je zaključio jedan bračni drug uz suglasnost drugog ili koje je drugi bračni drug naknadno potvrdio kao i obveze koje proizlaze iz pravnih poslova za koje nije bila potrebna suglasnost drugog bračnog druga pod uvjetom da su pravni poslovi zaključeni u interesu obitelji (čl. 3.109(1) GZ-a).

Ako bračna stečevina nije dostatna za podmirenje tražbine vjerovnika za koje su bračni drugovi solidarno odgovorni, tražbina se podmiruje iz vlastite imovine bračnih drugova (čl. 3.113 GZ-a).

3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?

Bračni drugovi imaju pravo odrediti bračnim ugovorom:

• da je imovina stečena i prije i za vrijeme bračne zajednice vlastita imovina svakog bračnog druga;
• da vlastita imovina koju je jedan bračni drug stekao prije braka postaje bračna stečevina nakon sklapanja braka;
• da je imovina stečena za vrijeme bračne zajednice bračna stečevina koja im pripada u različitim udjelima (čl.. 3.104(1) GZ-a).

Bračni drugovi mogu bračnim ugovorom odrediti da se jedan od režima bračne stečevine primjenjuje na njihovu cjelokupnu imovinu ili samo na određeni dio ili na konkretne pokretnine (čl. 3.104(2) GZ-a).

Bračni drugovi mogu bračnim ugovorom odrediti režim bračne stečevine u odnosu na njihovu postojeću imovinu kao i buduću imovinu (čl. 3.104(3) GZ-a).

Bračnim ugovorom mogu se utvrditi prava i obveze u vezi upravljanja imovinom, međusobnog uzdržavanja, sudjelovanja u namirenju obiteljskih potreba i troškova kao i postupak diobe imovine u slučaju rastave te ostala pitanja u vezi međusobnih imovinskopravnih odnosa bračnih drugova (čl. 3.104(4) GZ-a).

3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?

Bračni ugovor sklapa se pred javnim bilježnikom te ga stranke upisuju u Registar bračnih ugovora (vidi pod 4) (čl. 3.103 GZ-a).

3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?

Bračni se ugovor može sklopiti prije sklapanja braka (predbračni ugovor) ili u bilo kojem trenutku nakon sklapanja braka. Bračni ugovor sklopljen prije sklapanja braka stupa na snagu danom sklapanja braka. Ugovor sklopljen nakon sklapanja braka stupa na snagu na dan kada je ugovor sklopljen osim ako ugovorom nije predviđeno drugačije (čl. 3.102 GZ-a).

3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?

Izmjene i dopune ili raskid bračnog ugovora mogući su u bilo kojem trenutku međusobnim dogovorom bračnih drugova pred javnim bilježnikom, uz odobrenje suda (čl. 3.103(2), čl. 3.106(1) GZ-a).

3.5. Može li bračni ugovor, koji je sklopljen tijekom braka, imati retroaktivni učinak prema nacionalnom pravu u vašoj zemlji?

U Litvaniji,bračni ugovor se može zaključiti prije braka ili poslije brakan. Bračni ugovor zaključen prije registracije braka stupa na snagu od datuma registracije braka. Bračni ugovor sklopljen nakon braka stupa na snagu po svom zaključenju, osim ako u ugovoru nije drugačije predviđeno.

Bračni ugovor i njegove izmjene i dopune mogu se rabiti u odnosu na treće strane samo ako su ugovor i njegove izmjene i dopune registrirani u Registru bračnih ugovora. Izmjene i dopune bračnog ugovora nemaju retroaktivnog učinka.

4.1. Postoje li u vašoj državi registri bračne stečevine? Gdje?

U Litvi postoji Registar bračnih ugovora kojeg vodi Središnji hipotekarni ured.

4.2. Koje je dokumente potrebno upisati u registar? Koji podaci ulaze u Registar?

U Registru se upisuju bračni ugovori i dioba imovine.

Podaci koji se upisuju u Registar uključuju datum bračnog ugovora, podatke o ugovornim stranama, datum ili uvjet stupanja ugovora na snagu, podaci o imovini koja je predmet ugovora o mjerodavnom režimu i predviđeni režim imovine (čl. 14 Pravilnika o Registru bračnih ugovora).

U Registar se dostavlja ugovor ili sudska odluka o diobi bračne stečevine, podaci o strankama ugovora ili podaci o osobama čija je imovina predmet podjele temeljem sudske odluke, podaci o imovini koja je predmet potvrđenog ugovora ili sudske odluke o podjeli imovine te predviđeni režim (čl. 15 Pravilnika o Registru bračnih ugovora).

4.3. Tko i na koji način može pristupiti informacijama iz Registra?

Izvadci iz Registra izdaju se pisanim putem, elektroničkom poštom, poštom ili nekim drugim načinom komunikacije ili osobno stranci (čl. 63 Pravilnika o Registru bračnih ugovora).

Podaci iz Registra stavljaju se na raspolaganje svakoj osobi koja ima opravdani i zakonski interes koristiti navedene podatke (čl. 67 Pravilnika o Registru bračnih ugovora).

4.4. Koji su pravni učinci registracije (valjanost, mogućnost prigovora)?

Bračni ugovor i njegove izmjene i dopune mogu biti pobijani u odnosu na treće strane, ako su upisani u Registar bračnih ugovora. Ovo se pravilo ne primjenjuje ako je treća strana u trenutku sklapanja pravnog posla znala za bračni ugovor i njegove izmjene i dopune (čl. 3.103(3) GZ-a).

4.5. Može li se bračni ugovor koji je sklopljen u stranoj državi prema stranom pravu registrirati u vašoj zemlji? Ako da, pod kojim uvjetima ili formalnostima?

U Litvi je moguće registrirati bračni ugovor u Registru bračnih ugovora, koji je načinjen u inozemstvu. 

Bračni sporazum zaključen u stranoj državi može se registrirati u Registru bračnih ugovora ako barem jedna od strana ima kod za osobnu identifikaciju koji pruža Registar pučanstva Litve i taj osobni kod je naznačen u bračnom sporazumu.

Jedan od bračnih drugova ili životnih drugova koji žele registrirati bračni sporazum ili unijeti izmjene i dopune na sporazum odobren u stranoj državi, kao i unijeti okončanje takvog sporazuma, može podnijeti podatke Registru bračnih ugovora osobno ili putem ovlaštene osobe, poštom ili elektronički.

Svi podaci i dokumenti koji se dostavljaju Registru bračnih ugovora moraju biti na litavskom jeziku. Ako dokumenti nisu napisan na litavskom jeziku, u privitku mora biti prijevod odobren sukladno s postupkom ustanovljenim pravnim aktima. Bračni ugovor zaključen u stranoj državi mora biti ovjeren Apostilom ili legaliziran.

5.1. Kako se dijeli imovina (stvarno pravo)?

Bračni drugovi sudjeluju u bračnoj stečevini u jednakim udjelima. (čl. 3.117(1) GZ-a).

Prije diobe bračne stečevine, prvo se utvrđuje sama bračna stečevina i vlastita imovina bračnih drugova. Iz bračne će se stečevine prvo podmiriti dospjeli dugovi koji su iz nje naplativi. Ako je saldo bračne stečevine pozitivan, dijeli se ravnomjerno između bračnih drugova, osim u slučajevima predviđenih Građanskim zakonikom (čl. 3.118 GZ-a).

5.2. Tko odgovara za postojeće dugove nakon razvoda/odvajanja?

Bračni drugovi odgovaraju za zajedničke dugove kao sudužnici i nakon rastave braka.

5.3. Ima li jedan bračni drug pravo zahtijevati naknadu razlike?

Ako je vrijednost imovine koju je sud dodijelio jednom bračnom drugu veća od njegovog udjela u bračnoj stečevini, tada je taj bračni drug obvezan isplatiti naknadu drugom bračnom dugu (čl. 3.117(3) GZ-a).

U slučaju smrti jednog bračnog druga, preživjeli bračni drug ima pravo na jednu polovicu bračne stečevine (čl. 52. Zakona o javnim bilježnicima). Nadalje, preživjeli bračni drug ima pravo na nasljeđivanje imovine na temelju zakona zajedno s njihovim nasljednicima (ako isti postoje) kao nasljednik prvog ili drugog nasljednog reda. Preživjeli bračni drug nasljeđuje zajedeno s nasljednicima prvog nasljednog reda ostavitelja (djeca) jednu četvrtinu ostavine, ako ima najviše tri nasljednika, osim bračnog druga. Ako ostavitelj ima više od tri nasljednika, bračni drug i ostali nasljednici nasljeđuju jednake dijelove. Ako bračni drug nasljeđuje ostavinu zajedno s nasljednicima drugog nasljednog reda (roditelji i unuci), preživjeli bračni drug ima pravo na polovicu ostavine. U slučaju da ostavitelj nije imao nasljednike prvog i drugog nasljednog reda, preživjeli bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu (čl. 5.13 GZ-a).

Ne.

Odredbe Građanskog zakonika Republike Litve o izvanbračnoj zajednici bez registracije braka ili o registriranom životnom partnerstvu još nisu stupile na snagu.

Sudovi Republike Litve nadležni su odlučivati u obiteljskim predmetima ako je barem jedan bračni drug državljanin Republike Litve ili je osoba bez državljanstva s prebivalištem u Republici Litvi (čl. 784(1) Zakona o parničnom postupku Republike Litve (u daljnjem tekstu ZPP)). Ako oba bračna druga imaju prebivalište u Republici Litvi, isključivo su nadležni sudovi Republike Litve (čl. 784(2) ZPP-a). Sudovi Republike Litve također su nadležni odlučivati u obiteljskim predmetima čak i ako su oba bračna druga strani državljani, ali oboje imaju prebivalište u Republici Litvi (čl. 784(3) ZPP-a).

Sudovi Republike Litve isključivo su nadležni u predmetima koji se odnose na nekretnine koje se nalaze u Republici Litvi (čl. 786 ZPP-a).

O predmetu odlučuje područni sud mjesta prebivališta tuženika (čl. 26 i 29 ZPP-a).