Couples in Luksemburg
Last updated on: 11.05.2022
Englesku verziju kao i verziju na nacionalnom jeziku ove web stranice održava relevantan nacionalni interlokutor. Prijevodi na ostale službene jezike se provode u fazama. Stoga, moguće je da posljednje izmjene sadržaja još nisu prevedene na neki od drugih službenih jezika. Upućujemo da se za posljednju verziju sadržaja ove stranice uvijek oslonite na englesku verziju ili verziju pripremljenu na nacionalnom jeziku.
1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?
Osim ako se budući bračni drugovi nisu drugačije sporazumjeli, na njihov režim bračne stečevine primjenjuje se zakon države čiji su oni državljani, ako imaju isto državljanstvo. Ako imaju različito državljanstvo, na njihov se režim bračne stečevine primjenjuje pravo države u kojoj su oba bračna druga imala prvo uobičajeno boravište nakon sklapanja braka ((čl. 4 Haške konvencije o pravu primjenjivom na bračno imovinske režime od 14. ožujka 1978. čije su odredbe prenesene u zakonodavstvo Luksemburga Zakonom od 17. ožujka 1984.).1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?
Čak i ako budući bračni drugovi imaju isto državljanstvo, odluka koju mogu donijeti o mjerodavnom pravu za režim bračne stečevine je ograničena. Oni mogu birati između sljedećih pravnih sustava: pravo države čiji je državljanin jedan od budućih bračnih drugova u trenutku odluke o primjenjivom pravu; zakon države u kojoj jedan od budućih bračnih drugova ima uobičajeno boravište u trenutku odluke; zakon prve države u kojoj jedan od bračnih drugova prijavio novo uobičajeno boravište nakon sklapanja braka (čl. 3 i 6 Haške konvencije).Izbor mjerodavnog prava mora biti izričito određen, u obliku koji je predviđen za bračne ugovore odnosno mora nedvojbeno proizlaziti iz odredbi bračnog ugovora. (čl. 11 i 13 Haške konvencije). Članak 1387 Građanskog zakonika (Code civil – GZ-a) propisuje da odabrani zakon ne smije biti suprotan načelima morala niti članku 1388 i dalje Građanskog zakonika.
2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?
Zakonski režim bračne stečevine jest režim zajednice imovine koji se kvalificira i kao zajednica stečevina (čl. 1400 GZ-a). Unutar režima razlikuje se zajednička imovina i vlastita imovina svakog bračnog druga.Zajednička se imovina sastoji od imovine stečene tijekom bračne zajednice t.j. imovine koju su bračni drugovi stekli radom, plodova i prihoda od njihove vlastite imovine i imovine koju su bračni drugovi kupili za vrijeme trajanja bračne zajednice (čl. 1401 GZ-a).
Vlastita imovina se sastoji od imovine koji je jedan bračni drug već posjedovao u trenutku sklapanja braka, imovine koju je jedan bračni drug stekao tijekom bračne zajednice nasljeđivanjem ili darom (čl. 1405 GZ-a), i osobne imovine koja je stečena tijekom bračne zajednice te se smatra vlastitom imovinom jednog bračnog druga (čl. 1404 GZ-a).
2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?
Temeljem čl. 1402 Građanskog zakonika, sva imovina, bilo pokretna bilo nepokretna, smatra se zajedničkom imovinom osim ako se ne dokaže da je to vlastita imovina jednog od bračnih drugova u skladu sa zakonskim odredbama.U skladu s čl. 1421-1, st. 4 Građanskog zakonika, smatra se da su bračnu stečevinu stekla oba bračna druga ako za nju niti jedan bračni drug ne može dokazati da ju je stekao pojedinačno tijekom bračne zajednice.
2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?
Ne postoje odredbe kojima se uređuje uspostava popisa bračne stečevine. No, kako bi se izbjegli budući sporovi, preporučljivo je sastavljanje popisa kao javnobilježničke isprave.2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?
Svaki bračni drug ima pravo upravljati, uživati i raspolagati svojom vlastitom imovinom (čl. 1428 GZ-a), uz ograničenja utvrđena člankom 215 Građanskog zakonika prema kojemu bračni drugovi ne mogu samostalno raspolagati pravima kojima se osigurava smještaj obitelji kao niti pripadajućim namještajem. Svaki bračni drug samostalno upravlja i slobodno raspolaže imovinom koja je unesena u bračnu stečevinu vlastitom inicijativom toga bračnog druga. (čl. 1421 GZ-a).Bračni drug ne može raspolagati imovinom koju su oba bračna druga stekla tijekom bračne zajednice bez suglasnosti drugog (čl. 1421-1 GZ-a).
Ako jedan bračni drug samostalno upravlja, uživa ili raspolaže pokretnom imovinom koja je u njegovom posjedu, smatra se da taj bračni drug u odnosu na treće strane koje djeluju u dobroj vjeri ima ovlast da sam zaključi navedeni pravni posao. Ova se odredba ne primjenjuje na pravne poslove provedene kao besplatni pravni posao. Ova se odredba također ne primjenjuje na namještaj iz čl. 215. st. 2. Građanskog zakonika niti na pokretnu materijalnu imovinu koja podrazumijeva presumpciju da je zbog svoje osobne prirode vlasništvo drugog bračnog druga (čl. 222. GZ-a).
Svaki bračni drug odgovara za pogreške počinjene pri njegovom upravljanju (čl. 1421-1, st. 3. GZ-a). Primjenjuje se načelo građanskopravne odgovornosti. U slučaju prijevare ili zloporabe ovlasti, drugi bračni drug može ustati tužbom na pobijanje pravnog posla kojega je zaključio jedan bračni drug u odnosu na dio bračne stečevine. Drugi bračni drug može podnijeti tužbu na pobijanje u roku od dvije godine od dana kada je stekao/la saznanje o navedenom pravno poslu, no, ne i dulje od dvije godine od razvrgnuća bračne stečevine (čl. 1427 GZ-a).
2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?
Svaki bračni drug može samostalno sklapati ugovore o vođenju domaćinstva ili odgoju i podizanju djece. Drugi bračni drug odgovara solidarno za obveze koje pri tome nastanu. Solidarna odgovornost ne postoji kada su izdatci očito pretjerani s obzirom na životni stil domaćinstva, korist ili beskorisnost pravnog posla ili s obzirom na dobru ili lošu vjeru treće ugovorne stranke. Solidarna odgovornost također ne postoji u vezi obveza koje proizlaze iz kupnji na otplatu koje nisu zaključene uz suglasnost oba bračna druga (čl. 220 GZ-a).2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?
Svaki je bračni drug odgovoran za svoje osobne dugove (čl.1410 GZ-a).S obzirom na osobne dugove, vjerovnici imaju pravo namiriti svoje tražbine iz vlastite imovine bračnog druga kojega dug tereti ili iz imovine koju je samostalno stekao tijekom bračne zajednice (čl. 1411. do 1413. GZ-a).
U slučaju dugova koje je sam stvorio samo jedan od bračnih drugova, vjerovnici mogu zaplijeniti cjelokupnu bračnu stečevinu i vlastitu imovinu bračnog druga kojega tereti dug. U načelu, oni ne mogu plijeniti vlastitu imovinu bračnog druga kojega dug ne tereti, osim ako takav dug ne proizlazi iz transakcija u koje su oba bračna druga ušla osobno i solidarno ili je bračni drug kojega dug ne tereti jamac (čl.1412. do 1414. GZ-a).
3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?
Bračni drugovi nisu obvezni podvrgnuti se zakonskom režimu, već slobodno mogu sklopiti bračni ugovor koji je prilagođen njihovoj osobnoj situaciji.Građanskim zakonikom definirane su tri glavne kategorije ugovornih imovinskih režima:
- režim zajednice imovine;
- režim odvojene imovine;
- režim učešća u stečevini.
Svi ugovorni režimi temelje se na načelu slobode bračnih drugova pri odabiru režima bračne stečevine. Međutim, njihova je sloboda ograničena, jer se moraju pridržavati određenih načela.
Bračni ugovor ne smije biti suprotan prihvaćenim načelima morala (čl. 1387 GZ-a), odstupati od pravila koja uređuju roditeljski autoritet, zakonsko upravljanje i skrbništvo (čl. 1388 GZ-a) ili predviđati sporazum ili odreknuće čiji bi učinak bio promjena zakonskog reda nasljeđivanja (čl. 1389 GZ-a). Bračni ugovor mora u cijelosti poštivati odredbe čl. 212. do 226. Građanskog zakonika, uz iznimku odredbi kojima se propisuje primjena bračno-imovinskih režima.
Režimi zajednica su utvrđeni člankom 1497 et seqq. Građanskog zakonika. Bračni drugovi mogu birati između određenog broja bračno-imovinskih režima, pri čemu je najpoznatiji režim univerzalne zajednice imovine predviđen u članku 1526 Građanskog zakonika. U slučaju univerzalne zajednice imovine, sva sadašnja i buduća imovina, pokretna i nepokretna, jest zajednička imovina. Stoga, bračni drugovi nemaju posebne imovine, jedinu iznimku čini imovina koja je po svojoj prirodi imovina jednog bračnog druga. Svi dugovi su zajednički i oba bračna druga odgovaraju za njih zajedno i pojedinačno. To se primjenjuje čak i na dugove koje je jedan bračni drug napravio prije braka.
Režim odvojene imovine uređuje se člancima 1536 to 1541 Građanskog zakonika. Prema ovom režimu, bračni drugovi u načelu nemaju zajedničku imovinu- Sva imovina pripada ili jednom bračnom drugu ili drugom. Svaki bračni drug zadržava pravo upravljanja, uživanja i slobodnog raspolaganja svojom vlastitom imovinom te odgovara za svaki dug koji napravi, bilo prije bilo tijekom trajanja braka (članak 1536 GZ-a). Iznimku predstavljaju jedino dugovi koje je napravio jedan od bračnih drugova zbog vođenja domaćinstva ili odgoja i podizanja djece.
Sudjelovanje u režimu učešća u stečevini uređuju članci 1569 to 1581 Građanskog zakonika. Svaki bračni drug zadržava pravo upravljanja, uživanja i slobodnog raspolaganja vlastitom imovinom. Tijekom braka ovaj režim djeluje kao da su bračni drugovi sklopili brak pod režimom odvojene imovine, dok u trenutku svoje likvidacije djeluje kao režim zajednice imovine (Article 1569 GZ-a).
3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?
Svi bračni ugovori se moraju sastaviti kod javnog bilježnika (članak 1394 GZ-a). Zbog toga je bitno kontaktirati javnog bilježnika kako bi se sastavila ovakva vjerodostojna isprava.3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?
Bračni se ugovor može sastaviti prije sklapanja braka ili tijekom njegovog trajanja. Ako se sastavi prije braka, ugovor stupa na snagu tek danom sklapanja braka (članak 1395 GZ-a). Ako se sastavi tijekom braka, ugovor stupa na snagu između strana od datuma vjerodostojne isprave (članak 1397, stavak 2 GZ-a).3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?
Nakon što ugovorni ili zakonski režim bračne stečevine bude na snazi dvije godine bračni drugovi mogu putem vjerodostojne isprave ovjerene kod javnog bilježnika i podložno određenim ograničenjima, napraviti izmjene i dopune za koje smatraju da su prikladne ili ga čak posve promijeniti (članak 1397, stavak 1 GZ-a).3.5. Može li bračni ugovor, koji je sklopljen tijekom braka, imati retroaktivni učinak prema nacionalnom pravu u vašoj zemlji?
Ne.4.1. Postoje li u vašoj državi registri bračne stečevine? Gdje?
U Luxemburgu, bračni ugovori postaju javni dokumenti dostavljanjem primjerka ugovora u građanski registar pri uredu državnog odvjetnika i upisivanjem u spis (članci 1018, 1026, 1129 et seqq. Novog zakonika o parničnom postupku (NZPP-a)).Poseban režim postoji za bračne ugovore kojima se predviđa dodjela, u slučaju preživljavanja, sve ili dijela imovine koja je ušla u ostavinsku masu bračnoga druga ili koji odstupaju od zakonske raspodjele bračne stečevine, a koji su upisani u Odjelu za zemljišne knjige i ostavinsku masu.
Konačno, ako je jedan od bračnih drugova trgovac, potrebno je dostaviti primjerak bračnog ugovora u Registar trgovine i trgovačkih društava Luxemburga (članak 1020, stavak 5 NCPC).
4.2. Koje je dokumente potrebno upisati u registar? Koji podaci ulaze u Registar?
U registre se upisuje još i sljedeće: prijave za odvajanje imovine, vjerodostojne isprave, rješenja o režimu bračne stečevine te posebno sve izmjene i dopune ugovora (ne dovodeći u pitanje buduću likvidaciju zajednice, ako se primjenjuje)4.3. Tko i na koji način može pristupiti informacijama iz Registra?
Primjerci izvadaka koji su pohranjeni u evidenciji građanskog registra izdaju se svima na zahtjev. Ako je u spis dodano upozorenje o brisanju, primjerci koji se drže u registru se mogu izdati samo uz odobrenje državnog odvjetnika (članak 1129 NZZP-a). Dokumenti iz Registra trgovine i trgovačkih društava se mogu pogledati izravno na web stranici ili naručiti online(www.rcsl.lu).4.4. Koji su pravni učinci registracije (valjanost, mogućnost prigovora)?
Pravni učinci upisa variraju ovisno o tome odnose li se na same ugovorne strane ili treće strane. Između ugovornih strana, izmjene i dopune stupaju na snagu od datuma javnobilježničke vjerodostojne isprave. U odnosu na treće strane, izmjene i dopune stupaju na snagu tri mjeseca nakon upisa u spis, osim ako bračni drugovi, pri ugovaranju s trećom stranom, ne obavijeste potonju o izmjenama i dopunama (članak 1397, stavak 2 GZ-a). Međutim, ove izmjene i dopune nisu obvezujuće za vjerovnike čija su prava stečena prije izmjena i dopuna (članak 1397, stavak 3 GZ-a).4.5. Može li se bračni ugovor koji je sklopljen u stranoj državi prema stranom pravu registrirati u vašoj zemlji? Ako da, pod kojim uvjetima ili formalnostima?
Da. U ovom slučaju, potrebni su i „acte de dépôt“ i prijevod.5.1. Kako se dijeli imovina (stvarno pravo)?
Zajednica se razvrgava razvodom (članak 1441 GZ-a). Nakon rastave, svaki bračni drug preuzima posjed svoje vlastite imovine, ako još postoji u naturi, ili imovine koja je za nju zamijenjena (članak 1467 GZ-a).Kasnije se izrađuje konto naknada koji prati naknade koje zajednica duguje svakom bračnom drugu i koje bračni drugovi duguju zajednici (članak 1468 GZ-a).
Nakon toga slijedi podjela (članak 1475 et seqq. GZ-a). Ako ne dođe do sporazuma mirnim putem, odluku donosi sud.
5.2. Tko odgovara za postojeće dugove nakon razvoda/odvajanja?
Ako jedan bračni drug napravi dug pojedinačno, može ga se tužiti za cjelokupni dug. Drugoga bračnog druga se može tužiti samo za polovicu duga (članci 1482 i 1483 GZ-a). Bračnog se druga ne može tužiti za osobni dug drugoga bračnog druga.5.3. Ima li jedan bračni drug pravo zahtijevati naknadu razlike?
Ne.Ako preminuli bračni drug ima djecu ili njihove potomke, njegov/njen preživjeli bračni drug ima pravo naslijediti, osim ako u oporuci nije navedeno drugačije i ovisno o njegovom/njenom izboru, bilo najmanji udio koji se dodjeljuje zakonitom djetetu, pod uvjetom da nije manji od jedne četvrtine ostavinske mase bilo plodouživanje nepokretne imovine u kojoj su bračni drugovi zajednički stanovali te pripadajući namještaj, pod uvjetom da je preminuli bračni drug bio vlasnik nekretnine u cijelosti ili zajednički s preživjelim bračnim drugom (članak 767-1 GZ-a).
Ako preminuli bračni drug iza sebe nije ostavio djecu ili njihove potomke, preživjeli bračni drug ima pravo, osim ako u oporuci nije navedeno drugačije, na cijelu ostavinsku masu u punom vlasništvu (članak 767-2 GZ-a).
Na sastav ostavinske mase, čak i na njeno samo postojanje, može utjecati postojanje bračnog ugovora.
Ako preminuli bračni drug iza sebe nije ostavio djecu ili njihove potomke, preživjeli bračni drug ima pravo, osim ako u oporuci nije navedeno drugačije, na cijelu ostavinsku masu u punom vlasništvu (članak 767-2 GZ-a).
Na sastav ostavinske mase, čak i na njeno samo postojanje, može utjecati postojanje bračnog ugovora.
Ne.
Zakon od 9 srpnja 2004. (Mém. P. 2019 et seqq., Parl. Dok. br. 4946) o pravnim učincima nekih ortaštva stupio na snagu 1 studenog 2004.
Partneri koji su sastavili izjavu o ortaštvu mogu odrediti posljedice ortaštva na imovinu pomoću pisanog ugovora između njih. Ovaj se ugovor može sklopiti ili izmijeniti i dopuniti u bilo kojem trenutku. Obavijest o ugovoru ili izmjenama i dopunama šalje se uredu državnog odvjetnika u roku od tri radna dana (članak 6 >Zakona iz 2004.).
Ako ugovor ne postoji, izjava partnera usprkos tome stvara prava i obveze između partnera koji su, u mnogim aspektima, slični onima bračnih drugova. Naznačene odredbe primjenjuju se samo na ortaštva objavljena u skladu s člankom 3 ovoga Zakona (članak 6 >Zakona iz 2004.). Ne postoje nikakve posebne odredbe u vezi imovinskog režima kod neregistriranih vanbračnih veza.
Zakon iz 2004. je nedavno nadopunjen Zakonom od 3.kolovoza 2010. (Mém. P. 2190 et seqq., Parl. Dok. br. 5904), članci 4-1 kojima se priznaje partnerstvo sklopljeno u inozemstvu i omogućuje uživanje istih prednosti poput onih koje su dane luksemburškim partnerstvima.
Partneri koji su sastavili izjavu o ortaštvu mogu odrediti posljedice ortaštva na imovinu pomoću pisanog ugovora između njih. Ovaj se ugovor može sklopiti ili izmijeniti i dopuniti u bilo kojem trenutku. Obavijest o ugovoru ili izmjenama i dopunama šalje se uredu državnog odvjetnika u roku od tri radna dana (članak 6 >Zakona iz 2004.).
Ako ugovor ne postoji, izjava partnera usprkos tome stvara prava i obveze između partnera koji su, u mnogim aspektima, slični onima bračnih drugova. Naznačene odredbe primjenjuju se samo na ortaštva objavljena u skladu s člankom 3 ovoga Zakona (članak 6 >Zakona iz 2004.). Ne postoje nikakve posebne odredbe u vezi imovinskog režima kod neregistriranih vanbračnih veza.
Zakon iz 2004. je nedavno nadopunjen Zakonom od 3.kolovoza 2010. (Mém. P. 2190 et seqq., Parl. Dok. br. 5904), članci 4-1 kojima se priznaje partnerstvo sklopljeno u inozemstvu i omogućuje uživanje istih prednosti poput onih koje su dane luksemburškim partnerstvima.
Općenito se prihvaća da se na međunarodnoj razini nadležni sudovi određuju prema istim propisima poput onih koji određuju mjesnu nadležnost u nacionalnom zakonodavstvu.. Ovisno o okolnostima, u obzir se uzimaju i ostali čimbenici , poput onih koji dodjeljuju nadležnost, prebivalište (mjesto glavnog nastana), državljanstvo, lokacija imovine itd.)
U Velikom Vojvodstvu Luxemburg, sudsko rješenje o razvodu ili odvajanju obično također nalaže likvidaciju i podjelu bračne stečevine te imenuje javnog bilježnika da ih provede.
Načelno, nadležnost u smislu režima bračne stečevine ne ovisi o lokaciji nepokretne imovine. Kao rezultat navedenoga, luksemburški sudovi također mogu naložiti prodaju imovine koja se nalazi u inozemstvu putem aukcije.
Ako imenovani javni bilježnik ne može izmiriti strane, on/ona sastavlja izvještaj u kojima specificira njihove zahtjeve te ih upućuje na sud.
U Velikom Vojvodstvu Luxemburg, sudsko rješenje o razvodu ili odvajanju obično također nalaže likvidaciju i podjelu bračne stečevine te imenuje javnog bilježnika da ih provede.
Načelno, nadležnost u smislu režima bračne stečevine ne ovisi o lokaciji nepokretne imovine. Kao rezultat navedenoga, luksemburški sudovi također mogu naložiti prodaju imovine koja se nalazi u inozemstvu putem aukcije.
Ako imenovani javni bilježnik ne može izmiriti strane, on/ona sastavlja izvještaj u kojima specificira njihove zahtjeve te ih upućuje na sud.