1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?

Zajednički osobni statut bračnih drugova u trenutku razmatranja primjenjuje se na njihove imovinskopravne odnose (uključujući obvezu uzdržavanja i bračne ugovore). Osobni statut je pravo države čiji je osoba državljanin. Ako osoba ima višestruko državljanstvo, a jedno od njih je mađarsko državljanstvo, njegovo ili njezino privatno pravo proizlazi iz mađarskih zakona. Ako je osoba državljanin nekoliko država, ali ne i mađarski državljanin ili ako se radi o osobi bez državljanstva, primjenjuju se zakoni države u kojoj ima prebivalište (prebivalište je mjesto stalnog boravka ili mjesto na kojemu se osoba namjerava nastaniti; čl. 12. st. 1. Zakon br. 13. od 1979. o međunarodnom privatnom pravu [u daljnjem tekstu: ZMPP]). Također, ako osoba ima prebavalište u Mađarskoj, na tu se osobu primjenjuje mađarsko pravo. Ako osoba ima prebivališta samo u drugim stranim državama osim Mađarske, na tu se osobu primjenjuje pravo države najuže veze. Ako sukladno gore navedenom nije moguće utvrditi koje se osobno pravo primjenjuje na osobu, te osoba nema prebivalište, na tu se osobu primjenjuje pravo države u kojoj ima boravište (boravište je mjesto na kojemu osoba boravi duže vrijeme bez namjere nastana); čl. 12. st. 2. ZMPP-a). Ako osoba ima nekoliko boravišta, a jedno od tih boravišta je u Mađarskoj, na tu se osobu primjenjuje mađarsko pravo.

Ako je privatno pravo bračnih drugova u vrijeme razmatranja slučaja promijenjeno, na bračne drugove se primijenjuje njihovo posljednje zajedničko privatno pravo. Ako isto ne postoji ili ga se ne može utvrditi, primjenjuju se zakoni države u kojoj su bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište. Ako bračni drugovi nisu imali zajedničko prebivalište, na njih se primjenjuju nacionalni zakoni nadležnog suda ili drugog nadležnog tijela. Promjena privatnog prava jednog od bračnih drugova ne utječe na njihove postojeće vlasničkopravne odnose (uključujući obvezu uzdržavanja i bračne ugovore).

(čl. 11; čl. 39., st. 1.- 4. ZMPP-a)

Mađarska je potpisala ugovore o međunarodnoj pravnoj pomoći koji su također važni kod utvrđivanja mjerodavnoga prava u sljedećim državama: Albanija, Bjelorusija, Bosna i Herzegovina, Bugarska, Hrvatska, Kuba, Republika Češka, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Ruska Federacija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Poljska, Rumunjska i Vijetnam.

1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?

Mađarski zakon ne dozovoljava bračnim drugovima odabir mjerodavnog prava.

2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Osim ako nije drugačije utvrđeno bračnim ugovorom, nakon sklapanja braka na bračne drugove primjenjuje se režim bračne stečevine u trajanju njihovog zajedničkog života u braku (zakonski bračnoimovinski režim). Nakon zaključenja braka zakonski bračnoimovinski režim također ima retroaktivni učinak na ono vrijeme koje su bračni drugovi proveli u životnoj zajednici prije braka.

(čl. 4:34 st. 2. i 4:35 st. 1. Zakona V. iz 2013. o Građanskom zakoniku [u daljnjem tekstu: Građanski zakonik])

Sva imovina koju su bračni drugovi stekli zajednički ili pojedinačno za vrijeme trajanja bračne zajednice čini dio nedjeljive zajedničke imovine bračnih drugova, osim u slučaju imovine koja pripada vlastitoj imovini jednog bračnog druga (vidi dolje). Dobit od vlastite imovine također čini dio zajedničke imovine ako je ta dobit stečena za vrijeme zajedničkog života u braku. Svi troškovi upravljanja ili održavanja kao i davanja za takvu imovinu odbijaju se od dobiti.

(čl. 4:37 stavak 1. i stavci 3. i 4. Građanskog zakonika)

Vlastita imovina svakog bračnog druga uključuje:

• Imovinu stečenu prije početka bračne zajednice;
• Naslijeđenu ili poklonjenu imovinu te imovinu primljenu bez naknade za vrijeme trajanja bračne zajednice;
• Prava bračnog druga kao imatelja prava intelektualnog vlasništva, osim tantijema dospjelih za vrijeme bračne zajednice;
• Sve naknade primljene na temelju osobne neimovinske štete;
• Imovinu za osobnu upotrebu uobičajene vrijednosti;
• Imovinu koja nadomješta vlastitu imovinu te svaku drugu vrijednost koja je stečena za tu imovinu.

Ako određena imovina zamjenjuje imovinu uobičajene vrijednosti koja je bila vlastita imovina jednog od bračnih drugova te koja je bila u svakodnevnoj upotrebi za vrijeme zajedničkog bračnog života, nova imovina postaje dijelom bračne stečevine nakon pet godina zajedničkog života u braku.

(čl. 4:38. stavci 1.-3. Građanskog zakonika)

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Imovina koja je pripala bračnim drugovima tijekom zajedničkog života u braku smatrat će se dijelom bračne stečevine osim ako Građanskim zakonikom nije propisano drugačije ili ako se dokaže da ta imovina čini vlastitu imovinu jednog od bračnih drugova.

Nadalje, ako je neka obveza– vezana uz bračnu stečevinu ili vlastitu imovinu bračnih drugova – ispunjena za vrijeme trajanja zajedničkog bračnog života, ista se smatra ispunjenom iz bračne stečevine, osim ako se ne dokaže suprotno. Ako je vrijednost bila pridodana bračnoj stečevini ili vlastitoj imovini za vrijeme trajanja bračne zajednice, pretpostavlja se da je takav izvor dodane vrijednosti (npr. od ulaganja, obnove ili održavanja) proizišao iz bračne stečevine, osim ako se ne dokaže suprotno.

(čl. 4:40. stavci 1. i 2. Građanskog zakonika)

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Prema mađarskom pravu bračni drugovi ne trebaju utvrditi popis imovine.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Svaki bračni drug može raspolagati zajedničkom imovinom u skladu sa naravi stvari. Niti jedan od bračnih drugova ne bi trebao koristiti ovo pravo dovodeći u pitanje zakonski utemeljene interese drugoga bračnoga druga. Bračni drugovi imaju pravo zajednički upravljati zajedničkom imovinom.

Jedan bračni drug može zatražiti dozvolu drugog bračnog druga za obavljanje aktivnosti koje su nužne za zaštitu i održavanje njihove zajedničke imovine. Bračni drug može poduzeti hitne mjere za zaštitu imovine bez odobrenja drugog bračnog druga. Međutim, drugi bračni drug mora bez odgode o tome mora biti  obaviješten. 

(čl. 4:42, stavci 1.-2. Građanskog zakonika)

U slučaju korištenja i upravljanja imovinom bračne stečevine koja služi za obavljanje profesionalne ili poduzetničke aktivnosti jednog od bračnih drugova primjenjuju se posebna pravila. Mađarsko pravo također propisuje posebna pravila u odnosu na ostvarivanje prava povezana s članstvom u trgovačkom društvu ako je bračni drug član ili dioničar trgovačkog društva.

(čl. 4:43 stavci 1.-2. Građanskog zakonika)

Za vrijeme trajanja bračne zajednice bračni drugovi imaju pravo raspolagati bračnom stečevinom zajedno ili uz odobrenje drugog bračnog druga. Što se tiče ugovora koje sklapa jedan od bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice, ne postoje formalne obveze u pogledu odobrenja drugog bračnog druga. 

(čl. 4:45 Građanskog zakonika)

Smatra se da je svaki naplatni pravni posao koji sklopi jedan bračni drug tijekom trajanja bračne zajednice – osim ako drugačije nije propisano Građanskim zakonikom - zaključen uz pristanak drugog bračnog druga ako je treća ugovorna strana bila svjesna ili je morala biti svjesna da drugi bračni drug nije dao svoj prethodni pristanak za potpisivanje ugovora.

Ako je bračni drug zaključio ugovor s ciljem zadovoljenja svojih svakodnevnih potreba ili u okviru obavljanja svojih profesionalnih ili poslovnih aktivnosti, drugi bračni drug može se pozivati na  izostanak svog pristanka samo ako je trećoj ugovornoj strani posebno izrazio prigovor i to prije zaključivanja ugovora.

(čl. 4:46. Građanskog zakonika)

Niti jedan bračni drug nema pravo raspolagati nekretninama koje služe kao zajednički obiteljski dom bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice ili u razdoblju između prekida braka i diobe bračne stečevine bez pristanka drugog bračnog druga. U tom slučaju se ne pretpostavlja pristanak drugoga bračnoga druga.

(čl. 4:48. Građanskog zakonika)

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Ako jedan bračni drug zaključi ugovor koji uključuje bračnu stečevinu, taj bračni drug odgovara za svaki dug koji nastane zbog ili u vezi s takvim ugovorom i to iz svoje vlastite imovine i svoga udjela u bračnoj stečevini.

Ako bračni drug nije sudjelovao u zaključenju ugovora koji je drugi bračni drug zaključio uz njegov/njezin pristanak, bračni drug koji nije sudjelovao u zaključenju ugovora odgovara prema trećoj strani samo svojim udjelom u bračnoj stečevini.

(čl. 4:49 Građanskog zakonika)

Ako bračni drug nije dao svoj pristanak na ugovor koji je drugi bračni drug zaključio u vezi s bračnom stečevinom te se ne može pretpostaviti pristanak ili je pristanak opozvan, bračni drug se neće smatrati odgovornim za bilo koju obvezu koja proizlazi iz ili je u vezi s tim ugovorom. Ugovor zaključen bez pristanka bračnoga druga neće imati učinak protiv tog bračnog druga ako je strana postupala u lošoj vjeri ili ako je imala neutemeljenu prednost koja proizlazi iz ugovora. Ako je drugi bračni drug zaključio ugovor sa svojim srodnikom, loša vjera i neutemeljenost se predmnijevaju.

 (čl. 4:50 Građanskog zakonika)

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Bračna stečevina bračnih drugova uključuje terete na njihovu zajedničku imovinu te oni zajednički isplaćuju dugovanja koja proizlaze iz ili su u vezi s obvezama koje je preuzeo jedan od bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice. Bračna stečevina ne uključuje imovinu, terete ili zaduženja koja se smatraju vlastitom imovinom bračnih drugova.

(čl. 4:37 (2) and (4) Građanskog zakonika)

Osim zakonskih obveza vezanih uz održavanje, svi dugovi koji prizlaze iz ili su u vezi s nekim činom počinjenim prije početka zajedničkog bračnog života podmiruju se iz vlastite imovine. Vlastita imovina uključuje i terete na imovinu koja je dio vlastite imovine te kamate na dug koji se smatra vlastitom odgovornošću.  

Vlastita imovina uključuje svako zaduženje do kojega je došlo tijekom zajedničkog bračnog života:

• Povezano sa stjecanjem ili održavanjem vlastite imovine, izuzev troškova povezanih sa zaradom od te vlastite imovine i održavanjem imovine koju bračni drugovi koriste ili upotrebljavaju zajedno;
• Povezano s raspolaganjem vlastitom imovinom bračnog druga;
• Za koje odgovara jedan bračni drug, ne uzimajući u obzir bračnu stečevinu i bez pristanka drugog bračnog druga; te
• koje je posljedica nezakonitog i namjernog ponašanja ili grube nepažnje bračnog druga, ako je zaduženje veće od stečene korist drugog bračnoga druga.

Čak i u slučaju da zaduženje pripada vlastitoj imovini jednoga bračnoga druga, drugi bračni drug je odgovoran za isto u odnosu na treće strane.

(čl. 4:39 (1-4) Građanskog zakonika)

Troškovi održavanja i upravljanja bračnom stečevinom, troškovi održavanja zajedničkog domaćinstva te troškovi uzdržavanja i podizanja djece bračnih drugova prvenstveno se podmiruju iz bračne stečevine. Ako bračna stečevina nije dovoljna za podmirenje tih troškova, isti se podmiruju iz vlastite imovine bračnih drugova u razmjernim dijelovima. Ako samo jedan od bračnih drugova posjeduje vlastitu imovinu, sredstva potrebna za podmirenje neplaćenih troškova osigurava taj bračni drug.

(čl. 4:44 Građanskog zakonika)

3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?

Bračni drugovi mogu zaključiti bračni ugovor o podjeli imovine za vrijeme trajanja zajedničkog bračnog života prije ili nakon braka.

(čl. 4:34 (1) Građanskog zakonika)

Svrha bračnog ugovora je omogućiti (budućim) bračnim drugovima definiranje imovinskog režima – umjesto bračne stečevine– s ciljem definiranja takvih imovinskopravnih odnosa za vrijeme trajanja braka od vremena navedenog u ugovoru. U bračnom ugovoru strane mogu ugovoriti nekoliko različitih imovinskih režima u odnosu na određenu imovinu te čak mogu odstupati od pravila o obveznim i izbornim imovinskim režimima ako takvo odstupanje nije zabranjeno Građanskim zakonikom. 

(čl. 4:63 Građanskog zakonika)

Građanski zakonik detaljno propisuje odabir između dva imovinska režima: odgođena bračna stečevina i  dioba imovine. Međutim, strane nisu obvezne odabrati jedan od tih režima.

(čl. 4:71-4:73 Građanskog zakonika)

(Budući) bračni drugovi mogu unaprijed dogovoriti korištenje svoga zajedničkog doma u slučaju razvoda ili prekida zajedničkog bračnog života. Ugovor će se smatrati valjanim ako se radi o vjerodostojnoj ili privantnoj ispravi koju je supotpisao odvjetnik.

Strane također trebaju imati mogućnost u bračnom ugovoru dogovoriti na koji će način koristiti zajednički dom.

(čl. 4:78., stavak 1. i 3. Građanskog zakonika)

Suprotno je moralu društva pa se stoga smatra nevaljanim ako ugovor svu vlastitu i zajedničku imovinu daje jednom bračnom drugu bez odgovarajuće naknade drugom bračnom drugu.  

3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?

Bračni ugovor je valjan ako se radi o javnoj ispravi, u kojem slučaju istu mora sastaviti javni bilježnik, ili ako se radi o privatnoj ispravi, u kojem slučaju je mora supotpisati odvjetnik.

(čl. 4:65., stavak 1. Građanskog zakonika)

Da bi bračni ugovor bio valjan ako je bračni drug mlađi od osamnaest godina ili ako ima djelomično ograničenje pravne sposobnosti u imovinskim pitanjima, potrebno je odobrenje staratelja.

(čl. 4:64., stavak 2. Građanskog zakonika)

3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?

Bračni drugovi mogu zaključiti bračni ugovor prije ili poslije sklapanja braka. Ako se bračni ugovor zaključi prije sklapanja braka, stupa na snagu nakon početka zajedničkog života bračnih drugova. Ako se zaključi nakon sklapanja braka, stupa na snagu odmah nakon potpisivanja.

(čl. 4:34., stavak 1. Građanskog zakonika)

Bračni ugovor ne smije sadržavati stavke s retroaktivnim učinkom koje mogu promijeniti, a na štetu treće strane, bilo koju obvezu koju je bračni drug preuzeo prema trećoj strani prije zaključenja bračnog ugovora.  

(čl. 4:67., stavak 1. Građanskog zakonika)

3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?

Bračni ugovor se može izmijeniti ili raskinuti u bilo koje vrijeme tijekom zajedničkog života u braku.

Na izmjene i raskidugovora primjenjuju se iste formalne obveze koje se primjenjuju na izvorni ugovor.

(čl. 4:66 Građanskog zakonika)

3.5. Može li bračni ugovor, koji je sklopljen tijekom braka, imati retroaktivni učinak prema nacionalnom pravu u vašoj zemlji?

Da, ali bračni ugovor ne smije sadržavati nijednu klauzulu koja bi imala retroaktivni učinak za izmjene, na štetu treće strane, bilo koje obveze koju bračni drug može imati u odnosima s trećim stranama koji proističu prije zaključivanja bračnog ugovora.

(Članak 4:67 (1) Građanskog zakonika)

4.1. Postoje li u vašoj državi registri bračne stečevine? Gdje?

Da, Državni registar bračnih ugovora i ugovora o partnerstvu (u daljnjem tekstu: Upisnik) postoji od 15. ožujka 2014.

4.2. Koje je dokumente potrebno upisati u registar? Koji podaci ulaze u Registar?

Registar sadrži sljedeće podatke:

• postojanje ugovora;
• ime, prezime (i djevojačko prezime) te datum i mjesto rođenja ugovornih strana kao i ime njihovih majki te njihova djevojačka prezimena;
• identifikacijski broj i datum vjerodostojne isprave/datum privatne isprave koju je supotpisao odvjetnik i koja uključuje ugovor;
• ime i prezime te sjedište javnoga bilježnika, identifikacijski broj i datum registracije;
• u slučaju raskida ugovora, činjenicu raskida, ime i prezime te sjedište javnoga bilježnika koji je obavio registraciju, identifikacijski broj i datum registracije.

(čl. 36/K Zakona XLV. iz 2008. o određenim nespornim javnobilježničkim postupcima)

4.3. Tko i na koji način može pristupiti informacijama iz Registra?

Bilo koja osoba koja ima pravni interes ima pravo zatražiti informacije o postojanju ugovora te izraditi bilješke o takvim infromacijama za svoje potrebe. Zahtjev, za koji se plaća naknada, može se podnijeti kod bilo kojeg mađarskog javnog bilježnika. Javni bilježnik može izdati potvrdu o postojanju ugovora ako mu je podnositelj zahtjeva dao podatke (vidi pod 4.2.) o jednoj od ugovornih strana te ako je ista osoba dokazala svoj pravni interes.

Javni bilježnik na zahtjev izdaje potvrdu o postojanju ili nepostojanju ugovora u registru. Informacije o sadržaju ugovora mogu se dati samo uz pisani pristanak jedne od ugovornih strana. Takav zahtjev se može podnijeti kod javnog bilježnika koji je registrirao postojanje ugovora ili njegove izmjene, poništenje ili prekid. Nadležni javni bilježnik u ostavinskom postupku vrši uvid u Registar elektroničkim putem kako bi provjerio je li ostavitelj bio stranka bračnoga ugovora. Ako je to slučaj, javni bilježnik će zatražiti dostavu ugovora.

(čl. 36/K stavci 3.-5. i stavak 10. Zakona XLV iz 2008. o određenim nespornim javnobilježničkim postupcima)

4.4. Koji su pravni učinci registracije (valjanost, mogućnost prigovora)?

Bračni ugovor proizvodi pravne učinke u odnosu na treće strane ako je upisan u Registar ili ako bračni drugovi mogu dokazati da je treća strana bila svjesna da je takav ugovor postojao, uključujući njegov sadržaj.

(čl. 4:65., stavak 2. Građanskog zakonika)

Potvrda iz registra javna je isprva, za čiji se sadržaj uzima da je istinit dok se ne dokaže suprotno.

 (čl. 36/H  stavak 4. Zakona XLV iz 2008. o određenim nespornim javnobilježničkim postupcima)

4.5. Može li se bračni ugovor koji je sklopljen u stranoj državi prema stranom pravu registrirati u vašoj zemlji? Ako da, pod kojim uvjetima ili formalnostima?

Bračni ugovor zaključen u stranoj državi prema stranom zakonu ne može se registrirati u Registar bračnih i partnerskih ugovora. Sukladno sa zakonom XLV iz 2008. o Bilježničkim postupcima neprijepornosti, mogu se registrirati samo oni bračni ugovori koji su sačinjeni sukladno s Građanskim zakonikom Mađarske.

(Članak 36/H stavak 1. Zakona XLV. iz 2008. o javnobilježničkim izvanparničnim postupcima)

5.1. Kako se dijeli imovina (stvarno pravo)?

Udio imovine bračnog druga u bračnoj stečevini utvrđuje se na osnovi statusa i vrijednosti u vrijeme prestanka režima bračne zajednice. Uzima se u obzir svaka promjena vrijednosti nastala od trenutka prekida bračne zajednice i diobe bračne stečevine osim ako se ista može pripisati određenom ponašanju jednog od bračnih drugova. Podjela bračne stečevine propisana je odredbama o prestanku zajedničkog vlasništva, pod uvjetom da podjela u naravi nije dozvoljena ako jedan od bračnih drugova uloži utemeljenu žalbu. Te se odredbe također odnose i na diobu prava i obveza koje čine dio bračne stečevine.

(čl. 4:60 Građanskog zakonika)

Kod podjele imovine sud uzima u obzir sporazum bračnih drugova. Imovinu koju zahtjeva jedan od bračnih drugova radi obavljanja profesionalne djelatnosti u načelu pripada tom bračnom drugu.  

(čl. 4:61., stavci 1.-2. Građanskog zakonika)

Vlastita imovina koja je postojala u vrijeme prekida bračne zajednice dodjeljuje se u naravi, osim ako to nije moguće zbog miješanja imovine ili ako će dioba najvjerojatnije značajno umanjiti vrijednost bračne stečevine ili vlastite imovine.

(čl. 4:62 Građanskog zakonika)

Razvod braka ili prekid zajedničkog bračnog života ne podrazumijevaju prekid stanarskog prava bračnog druga koji živi u domu na ime drugog bračnog druga (npr. dom koji je u vlasništvu samo jednog bračnog druga).

(čl. 4:77 stavak 2. Građanskog zakonika)

5.2. Tko odgovara za postojeće dugove nakon razvoda/odvajanja?

Nakon prekida bračne zajednice bračni drugovi odgovaraju za zajednička zaduženja sukladno svojim udjelima u bračnoj stečevini, odnosno na osnovi 50-50 %.

Ako je imovina opterećena zaduženjem, isto pokriva bračni drug koji je nad njom stekao vlasništvo nakon diobe.  

(čl. 4:61., stavak 4. Građanskog zakonika)

5.3. Ima li jedan bračni drug pravo zahtijevati naknadu razlike?

U podjeli bračne stečevine može se zahtijevati naknada troškova sredstava potrošenih iz bračne stečevine za vlastitu imovinu, iz vlastite imovine za bračnu stečevinu i iz vlastite imovine jednog bračnog druga za vlastitu imovinu drugog bračnog druga. Zahtjevi za naknadu riješavaju se u skladu s odredbama o utvrđivanju vrijednosti vlasničkih udjela bračnih drugova (vidi pod 5.1.).

Naknada za rashode plaćene iz vlastite imovine za pokrivanje zajedničkih troškova može se zatražiti samo u iznimnim slučajevima.

Pravo na naknadu ne postoji ako se bračni drug odrekao toga prava. Za odricanje od prava ne postoje formalne pretpostavke, međutim, teret dokaza je na bračnom drugu koji se poziva na odricanje.

Ako rashodi za posljedicu imaju značajno povećanje vrijednosti nekretnine, bračni drug koji ima pravo na naknadu također može zatražiti i udio u vlasništvu koji odgovara iznosu povećane vrijednosti nekretnine.

Ne postoji pravo na naknadu ako ne postoji bračna stečevina i vrijeme kada se razvrgava bračna zajednica te kada bračni drug odgovoran za naknadu također ne posjeduje  vlastitu imovinu.

(čl. 4:59 Građanskog zakonika)

U slučaju smrti bračnoga druga, prekida se bračni imovinskopravni režim te se vrši dioba bračne stečevine u skladu s načelima opisanima pod 5.1. te u skladu s odredbama bračnoga ugovora. Preživjeli bračni drug dobiva svoj udio dok drugi dio bračne stečevine ulazi u ostavštinu preminulog bračnog druga koja se potom dijeli u skladi s odredbama Zakona o nasljeđivanju.

Ako postoje zakonski nasljednici preminuloga bračnoga druga, preživjeli bračni drug ima pravo na doživotno plodouživanje zajedničke nekretnine koju je koristio s preminulim bračnim drugom, uključujući namještaj i kućanske aparate te iz ostatka ostavine ima pravo na isti udio kao i dijete.

 (čl. 7:58., stavak 1. Građanskog zakonika)

Ako nema potomaka ili ako je potomak isključen iz ostavinskog postupka, preživjeli bračni drug nasljeđuje obiteljsko dobro koje je koristio zajedno s preminulim bračnim drugom, uključujući namještaj i kućanske aparate. Jendu polovinu preostale ostavine nasljeđuje preživjeli bračni drug dok  drugu nasljeđuju roditelji ostavitelja. Ako je roditelj isključen iz ostavine, drugi roditelj i preživjeli bračni drug ostvaruju pravo na jednake udjele.  

(čl. 7:60 Građanskog zakonika)

Ako nema niti potomka niti roditelja ili ako su isti isključeni iz nasljedstva, preživjeli bračni drug nasljeđuje cijelu ostavinu.

(čl. 7:61 Građanskog zakonika)

Mađarski zakon ne dozvoljava posebne bračne imovinske režime za višenacionalne parove.

Odredbe koje definiraju imovinskopravne odnose bračnih drugova mogu se analogno primijeniti na registrirana partnerstva (registrirana partnerstva mogu postojati samo između osoba istoga spola) (čl. 3. stavak 1. točka a)-c) Zakona XXIX. iz 2009. o registriranom partnerstvu i povezanim zakonima te izmjenama i dopunama drugih pravilnika radi olakšanog dokazivnja suživota).

Od 1. siječnja 2010. istospolni parovi i heteroseksualni parovi imaju jednaka prava na registraciju partnerstva kod javnog bilježnika. Ova registracija se razlikuje od registracije opisane u prvom stavku. Ona za posljedicu nema nova prava ili obveze već samo olakšava dokazivanje postojanja partnerstva (čl. 36/E-36/G Zakona XLV iz 2008. o određenim nespornim javnobilježničkim postupcima).

Od 15. ožujka 2014. partneri mogu urediti svoje imovinskopravne odnose putem ugovora za vrijeme trajanja partnerstva. Ugovor će se smatrati valjanim ako ima oblik javne ili privatne isprave koju je supotpisao odvjetnik. Ugovor o partnerstvu može sadržavati odredbe o imovinskim pravima koje se također mogu primjenjivati na parove u braku sukladno bračnom ugovoru ili u skladu s Građanskim zakonikom.   

Ugovor o partnerstvu smatra se valjanim u odnosu na treće strane ako je upisan u državni registar ugovora o partnerstvu ili ako partneri dokažu da je treća strana znala ili morala znati da je takav ugovor postojao, uključujući njegov sadržaj. Odredbe koje se odnose na registar bračnih ugovora primjenjuju se mutatis mutandis i na upisnik ugovora o partnerstvu.

(čl. 6:515 Građanskog zakonika)

Osim ako ugovor o partnerstvu ne predviđa drugačije, partneri se smatraju samostalnima u stjecanju imovine za vrijeme zajedničkog života. Ako dođe do prekida zajedničkog života, oba partnera imaju pravo zatražiti diobu imovine koja je stečena zajednički za vrijeme zajedničkoga života. Imovina koja bi se smatrala vlastitom imovinom u slučaju braka, ne smatra se zajednički stečenom imovinom. 

Partneri ostvaruju pravo na udio u zajednički stečenoj imovini, prvenstveno u naravi i to sukladno svom doprinosu. Ako nije moguće utvrditi odnos doprinosa svakog partnera, isti će se podjednako rasporediti osim ako to ne znači nejednaki financijski gubitak za jednog od bračnih drugova.

Osim ako Građanski zakonik ne propisuje drugačije, odredbe koje propisuju bračni imovinskopravni režim primjenjuju se mutatis mutandis na zaštitu partnerovog udjela u zajednički stečenoj imovini te na diobu zajednički stečene imovine među partnerima.

(čl. 6:516 Građanskog zakonika)

Partneri mogu sporazumno ugovoriti daljnje korištenje zajedničkoga doma nakon prestanka partnerstva prije stupanja u i tijekom građanskog partnerstva. Ugovor se smatra valjanim ako je zaključen kao javna ili privatna isprava koju je supotpisao odvjetnik.

(čl. 6:517 Građanskog zakonika)

U slučaju podjele bračne stečevine tijekom razvoda sudovi u Mađarskoj su također nadležni za podjelu ukoliko su nadležni voditi brakorazvodni postupak. Sudska nadležnost u brakorazvodnom postupku, ovisno o slučaju, utvrđuje se u skladu s državljanstvom ili prebivalištem/boravištem bračnih drugova. Kada nemaju veze s brakorazvodnim postupkom, mađarski sudovi imaju nadležnost u slučajevima koji se odnose na bračnu stečevinu te imovinu registriranih partnera pod uvjetom da bračni drugovi ili registrirani partner imaju prebivalište ili boravište u Mađarskoj. (čl. 59. stavak 2. i 3.; 62/B a); 62/D stavak 2. ZMPP-a)