1.1. Koje pravo je mjerodavno kod utvrđivanja imovine bračnih drugova? Koji kriteriji/pravila se koriste za određivanje mjerodavnog prava? Koje se međunarodne konvencije moraju poštivati u odnosu na pojedine države?

Što se tiče nepokretne imovine primjenjuje se pravilo lex rei sitae. To znači da imovina podliježe zakonima zemlje u kojoj se nalazi.

1.2. Imaju li bračni drugovi mogućnost odabira mjerodavnog prava? Ako imaju, po kojim se načelima uređuje izbor (primjerice, odabir prava, formalni zahtjevi, retroaktivnost)?

Bračni drugovi nemaju mogućnost odabira prava koje uređuje njihov režim bračne stečevine.

2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Ako nema bračnog ugovora, između bračnih drugova se primjenjuje zajednica imovine (čl. 1316 Malteškog Građanskog zakonika (GZ)). Bračna stečevina obuhvaća svu imovinu koju je stekao svaki bračni drug obavljajući svoj posao, plodove imovine svakog bračnog druga te pokretnu i nepokretnu imovinu stečenu uz naplatu od strane bilo kojeg od bračnih drugova tijekom trajanja braka. Sva imovina koju je stekao bračni drug bilo darovanjem bilo nasljeđivanjem smatra se njegovom vlastitom imovinom.

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Ako se ne dokaže suprotno, sva imovina koju posjeduju bračni drugovi ili jedan od njih smatra se dijelom bračne stečevine (čl.1321 st, 1 GZ-a). Ako nije sklopljen bračni ugovor, pretpostavlja se da sva pokretna i nepokretna imovina koju je bilo koji od bračnih drugova stekao uz naplatu tijekom trajanja braka pripada bračnim drugovima u jednakim dijelovima.

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Zakon ne propisuje takvu obvezu. Međutim, bračni drugovi mogu napraviti u bračnom ugovoru popis imovine koju svaki od njih posjeduje.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Bilo koji bračni drug može upravljati bračnom stečevinom u smislu uobičajenog upravljanja. Međutim, izvanredno upravljanje bračni drugovi obavljaju zajednički. Zakon izričito propisuje koje su radnje obuhvaćene izvanrednim upravljanjem za koje je potrebna suglasnost oba bračna druga (čl. 1322 GZ-a).

Na primjer. suglasnost oba bračna druga je potrebna za raspolaganje nepokretnom imovinom koja ulazi u bračnu stečevinu te obiteljskim domom čak i kada pripada samo jednom bračnom drugu. Ako radnje za koje je potrebna suglasnost oba bračna druga obavlja samo jedan bračni drug bez suglasnosti drugoga, one se mogu poništiti na zahtjev potonjeg ako se takve radnje tiču otuđenja ili zasnivanja stvarnog ili osobnog prava na nekretnini. Ako se takve radnje tiču pokretne imovine, one se mogu poništiti samo ako daju prava na predmetnu pokretnu imovinu putem besplatnog prijenosa vlasništva čl. 1326 GZ-a).

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Radnje uobičajenog upravljanja bračnom stečevinom može poduzimati samo jedan bračni drug, no one su obvezujuće i za drugog bračnog druga.

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Oba bračna druga su solidarno odgovorni svojom bračnom stečevinom i vlastitom imovinom za dugove koji se odnose na bračnu stečevinu kao i za one koji su nastali za potrebe obiteljske zajednice (čl. 1327 i 1330 GZ-a).

Dugovi koji se odnose na vlastitu imovinu bračnog druga dio su njegovih/njenih osobnih dugova kao i dugovi nastali iz izvanrednog upravljanja bračnom stečevinom bez potrebne suglasnosti drugoga bračnog druga. Vjerovnici koji potražuju osobne dugove namiruju svoja potraživanja iz vlastite imovine bračnog druga - dužnika. Ako to nije dovoljno, oni mogu koristiti i bračnu stečevinu , ali samo razmjerno vrijednosti udjela koji bračni drug - dužnik ima u bračnoj stečevini (čl. 1329 GZ-a).

3.1. Koje odredbe mogu biti promijenjene bračnim ugovorom, a koje ne? Kakvo uređenje imovinskopravnih odnosa mogu odabrati?

Bračni drugovi mogu sklopiti bračni ugovor pri čemu odabiru režim bračne stečevine kojim uređuju svoje imovinske odnose. Brati mogu između (1) zajednice imovine ili (2) odvajanja imovine ili (3) zajednice ostatka pod posebnim upravljanjem. Prema režimu zajednice ostatka, imovinom koju bračni drug stekne tijekom braka upravlja bračni drug koji ju je stekao kao da je isključivi vlasnik (čl. 1339 GZ-a). Po prestanku zajednice ostatka konačni ostaci bračnih drugova koji preostanu nakon odbitka dugova se izjednačavaju (čl. 1341 GZ-a).

3.2. Koji su formalni uvjeti i kome se mogu obratiti?

Bračni ugovor mora biti u obliku isprave koju je ovjerio javni bilježnik. Osoba za kontakt je javni bilježnik.

3.3. Kada je bračni ugovor zaključen i kada postaje važeći?

Ako se bračni ugovor sklapa prije braka, on stupa na snagu u trenutku sklapanja braka. Međutim, u odnosu na treće strane, bračni ugovor stupa na snagu od datuma kada ga javni bilježnik upiše u Javni registar. Ako je bračni ugovor sklopljen nakon sklapanja braka, on stupa na snagu u odnosu na bračne drugove od datuma kada ga javni bilježnik upiše u Javni registar.

3.4. Mogu li bračni drugovi promijeniti važeći bračni ugovor? Ako mogu, pod kojim uvjetima?

Da, bračni ugovor se može mijenjati, no svaka izmjena nakon sklapanja braka zahtjeva suglasnost suca predsjedavajućeg na sudu nadležnom za vanparnične postupke /voluntary jurisdiction/. To neće imati učinaka na vjerovnike čija su potraživanja nastala prije izmjena ugovora.

3.5. Može li bračni ugovor, koji je sklopljen tijekom braka, imati retroaktivni učinak prema nacionalnom pravu u vašoj zemlji?

Po malteškom pravu, ugovor o bračnom režimu stupa na snagu od dana kada je potpisan, te stoga ne može imati retroaktivan učinak.

Bračni ugovor upisuje javni bilježnik najkasnije 15 dana od njegovog sklapanja.

4.1. Postoje li u vašoj državi registri bračne stečevine? Gdje?

Postoji samo jedan registar. To je Javni registar koji vodi Ministarstvo pravosuđa.

4.2. Koje je dokumente potrebno upisati u registar? Koji podaci ulaze u Registar?

Potrebno je upisati sljedeće podatke; činjenicu sklapanja bračnog ugovora; datum isprave; podatke o ugovornim stranama; te vrstu režima bračne stečevine koji su strane odabrale za uređenje njihovih imovinskih odnosa.

4.3. Tko i na koji način može pristupiti informacijama iz Registra?

Informacije iz Javnog registra su dostupne svima koji ih zatraže. Jednostavan zahtjev u pisanom obliku predaje se u registarskom uredu, a službeni odgovor slijedi u roku od 10 dana. Javni bilježnici imaju on-line pristup Registru i mogu odmah dobiti odgovor.

4.4. Koji su pravni učinci registracije (valjanost, mogućnost prigovora)?

Glavni cilj je da se za treće strane (pogotovo vjerovnike) može pretpostaviti da znaju za postojanje bračnog ugovora.

4.5. Može li se bračni ugovor koji je sklopljen u stranoj državi prema stranom pravu registrirati u vašoj zemlji? Ako da, pod kojim uvjetima ili formalnostima?

Po malteškom pravu nije moguće registrirati bračni ugovor sastavljen u inozemstvu, međutim, on se priznaje. Bilježniku će se morati predstaviti službeni prijevod.

5.1. Kako se dijeli imovina (stvarno pravo)?

To ovisi o prihvaćenom režimu bračne stečevine. Ako se osporava razvod /odvajanje, sud je taj koji odlučuje kako će se podijeliti imovina. Ako osporavanja nema, tada odlučuju sami bračni drugovi, podložno ratifikaciji od strane suda. Članak 1333 Građanskog zakonika predviđa da se bračna stečevina dijeli dodjelom polovice imovine iz bračne stečevine svakom bračnom drugu.

5.2. Tko odgovara za postojeće dugove nakon razvoda/odvajanja?

To ovisi o prihvaćenom režimu bračne stečevine. Ako se osporava razvod/odvajanje, sud je taj koji odlučuje kako će se podijeliti imovina. Ako osporavanja nema, tada odlučuju sami bračni drugovi, podložno ratifikaciji od strane suda. Članak 1333 Građanskog zakonika predviđa da se u slučaju diobe bračne stečevine svakom bračnom drugu dodjeljuje pola obveza iz bračne stečevine.

5.3. Ima li jedan bračni drug pravo zahtijevati naknadu razlike?

Prema režimu zajednice imovine, svaki bračni drug je dužan nadoknaditi bračnu stečevinu ako je koristio bračnu stečevinu za podmirenje svojih dugova (čl. 1331 st. 1 GZ-a). Ako ja za podmirenje duga iz bračne stečevine ili za ulaganje u bračnu stečevinu korištena vlastita imovina bračnog druga, tada on / ona ima pravo na nadoknadu (čl. 1331 st. 2 GZ-a). Ova se nadoknada vrši dodjeljivanjem novca (čl. 133 st. 3 GZ-a).

To ovisi o tome je li preminuli bračni drug sastavio oporuku ili ne. Bračni drugovi mogu u oporuci imenovati jedno drugo univerzalnim nasljednicima svoje ostavinske mase. U tom slučaju, potomci preminuloga bračnog druga mogu tražiti svoj nužni dio (iako se to rijetko događa). U slučaju da preminuli bračni drug nije sastavio oporuku, a imao je potomke, tada djeca (ili njihovi potomci ako su preminuli prije preminuloga bračnog druga) dobivaju polovicu ostavinske mase, dok se druga prenosi na preživjelog bračnog druga (čl.808 st. 1 GZ-a). Uz to, preživjeli bračni drug ima pravo i nadalje živjeti u svom prebivalištu čl. 633 GZ-a). Ako preminuli bračni drug nije imao djece ili drugih potomaka, tada je preživjeli bračni drug jedini nasljednik (čl. 810 GZ-a).

Ne.

Novi Zakon o izbračnoj zajednici u poglavlju 571. donosi posebne odredbe o «uobičajenom, primarnom, zajedničkom domu» samo u slučaju registriranih partnerstva.

U slučaju smrti jednog od registriranih partnerstva, zajednički dom je bio u suvlasništvu, a nadživjeli supružnik ima pravo nastana tijekom svoga života i dok on ili ona ne zaključe brak, istospolnu zajednicu ili stupe u drugo registrirano partnerstvo.

Ako je vlasnik zajedničkog doma bio preminuli registrani partner, nadživjeli partner ima pravo stanovati u tom domu onoliko godina koliko su partneri izvanbračne zajednice živjeli zajedno pod uvjetom da broj godina ne može biti veći od 15. Istovremeno, zakon također propisuje da takvo pravo nastana uživa ‘vita durante’ nadživjeli partner ili dok on ili ona ne zaključe brak, istospolnu zajednicu ili stupe u drugo registrirano partnerstvo.

U odnosu na pokretnine zakon omogućuje oborivu pretpostavku da partneri ostvaruju pravo na jednaki dio pokretnina iz «uobičajenog, primarnog, zajedničkog doma» koje su stečene tijekom razdoblja zajedničkog života.

Izvan područja primjene EU Uredbe 2201/2003, malteški sudovi su nadležni za brakorazvodne postupcke ako je barem jedan od bračnih drugova imao prebivalište u Malti na dan podnošenja zahtjeva za rastavu braka nadležnom građanskom sudu, ili ako je barem jedan od bračnih drugova bio rezident Malte tijekom razdoblja od godine dana neposredno prije podnošenja zahtjeva za rastavu braka.